Arheološki lokalitet Hrvatski dom: I. Prodor Vinkovačke kulture na sjever

0
200

Rezultati velikog arheološkog istraživanja u Vinkovcima – kulturni slojevi arheološkog lokaliteta Hrvatski dom:

I. Prodor Vinkovačke kulture na sjever

Najstariji kulturni slojevi pripadaju prapovijesnom sloju i objektu koji se datiraju u razdoblje ranog brončanog doba i vremena Vinkovačke kulture (2500-2100 g.pr.Kr.) 

Vinkovačka kultura imenovana je po Vinkovcima, a kao novu kulturnu pojavu u razdoblju ranog brončanog doba definira ju i imenuje Vinkovčanin prof. dr.sc. Stojan Dimitrijević za istraživanja na Staroj Tržnici (1966.)

Tijekom prve etape istraživanja na arheološkom lokalitetu Hrvatski dom u Vinkovcima, u jugozapadnom dijelu iskopne površine istražen je prapovijesni sloj i u njega ukopan objekt stambenog tipa – zemunica prepuna keramičkih ulomaka koji pripadaju ranobrončanodobnoj vinkovačkoj kulturi.

Pomalo iznenađujuće, u najdubljim slojevima iskopa arheolozi Gradskog muzeja Vinkovci naišli su na nepravilnu tamnu zapunu objekta za koju su na prvi pogled mislili da se radi o još jednoj u nizu antičkih jama. “Međutim, tijekom istraživanja shvatili smo da imamo za sada najsjeverniji nalaz objekta iz vremena Vinkovačke kulture! Riječ je o kulturi ranog brončanog doba, koja kronološki dolazi poslije Vučedolske kulture, a nasljeđuje je brončanodobni vatinsko-belegiški kompleks. Vinkovačka kultura matično područje ima u prostoru Istočne Slavonije i Srijema, a dio je većeg kompleksa kultura koje se protežu u današnjoj Mađarskoj i Srbiji. Prepoznatljiva je po neukrašenim vrčevima i bočicama koji spadaju u red stolnog posuđa. U Vinkovcima naselje Vinkovačke kulture bilo je u samom centru, na poziciji Tella Tržnica, danas Hotel Slavonija i Terme, dok se paljevinsko groblje nalazilo zapadnije, na križanju Duge ulice i Ulice Joze Ivakića”, ističe kustosica Anita Rapan Papeša iz Gradskog muzeja Vinkovci.

Pronađena zemunica oštećena je u zapadnom dijelu ukopom rimskog bunara, a ima nepravilan ovalan oblik i ukopana je oko 0,80 m u zdravicu, žutu sterilnu zemlju. Stranice su uglavnom ravne i okomite, a ulaz u objekt se nalazio s istočne strane gdje su arheolozi uočili niz kaskada (stepenica), pomoću kojih se pristupalo unutrašnjosti objekta. “U zapuni je nađeno jako puno keramičkih ulomaka, a od posebnih nalaza jedna brončana igla, kameni žrvanj i noga žrtvenika. Prema sadašnjem stanju istraživanja riječ je o najsjevernijem arheološki dokumentiranom objektu Vinkovačke kulture u Vinkovcima. Iako prapovijesne nalaze spominje u svojim istraživanjima na području Lokosa i prvi kustos Muzeja Matija Klajn, zbog pomanjkanja dokumentacije ne znamo o kakvim je nalazima točno riječ, ali moguće je da je i on istražio dio naselja Vinkovačke kulture”, zaključuje Anita Rapan Papeša.

Arheolozi Gradskog muzeja Vinkovci arheološko istraživanje u središtu Vinkovaca na lokaciji buduće Gradske knjižnice proveli su u tri navrata, u proljeće 2011., u studenom 2015., te u rujnu i listopadu 2018. godine. Brojni pokretni nalazi još uvijek se obrađuju.