Arheološki lokalitet Hrvatski dom: V. Novije strukture

0
140

Rezultati velikog arheološkog istraživanja u Vinkovcima – kulturni slojevi arheološkog lokaliteta Hrvatski dom:

V. Novije strukture – Arheologiji recentno, još svježe ljudima u sjećanju

Posebno iznenađenje predstavljalo je otkriće vremenske kapsule u jednom od temelja, a koja je za budućnost čuvala podatke o nekadašnjem Hrvatskom domu u Vinkovcima

Najmlađi arheološki slojevi na arheološkom lokalitetu Hrvatski dom još žive u sjećanjima generacija Vinkovčana, posebno onih srednje i starije životne dobi, a sada postoje i kao dio muzejske dokumentacije i zbirki

Arheolozi Gradskog muzeja Vinkovci istraživanje u središtu Vinkovaca na lokaciji buduće Gradske knjižnice i čitaonice proveli su u tri navrata, u proljeće 2011., u studenom 2015., te u rujnu i listopadu 2018. godine. Brojni pokretni nalazi još uvijek se obrađuju, a u suradnji s kustosicom Anitom Rapan Papeša rezultate istraživanja predstavili smo u seriji članaka. U ovom posljednjem, petom članku, predstavljamo najmlađe slojeve i nalaz vezan uz nekadašnji Hrvatski dom u Vinkovcima. Riječ je o zgradi za čiju je izgradnju temeljni kamen položen 22. kolovoza 1922. godine, a gradila se nekoliko godina. Zgrada je nakon Drugog svjetskog rata izgubila naziv Hrvatski dom, a u njoj se do Domovinskoga rata nalazila tadašnja Narodna danas Gradska knjižnica i čitaonica te kino “Crvena zvijezda” ili, kako su ga zvali Vinkovčani i svi ostali, Veliko kino. Pogođena neprijateljskim projektilima 16. rujna 1991. zgrada je izgorjela, a u plamenu je nestao cijeli fond vinkovačke knjižnice.

“Arheološki smo sve prethodno navedene etape pratili ponajprije kroz ostatke podruma, septičkih i otpadnih jama, te zidova i temelja starih građevina. Sve ove gradnje u većoj su mjeri prolazile kroz arheološke kulturne slojeve i pri tome ih devastirale, što nije neuobičajeno u urbanoj arheologiji. Posebno iznenađenje predstavljalo je otkriće vremenske kapsule. Naime, u jednom od temelja naišli smo na uzidani manji kameni sarkofag unutar kojeg je bio položen stakleni cilindar s papirnatim svitcima. Cilindar je bio zapečaćen katranom, ali vlaga je našla put u unutrašnjost te je stoga vremenska kapsula poslana u Hrvatski državni arhiv u Zagrebu, koji jedini raspolaže laboratorijem za konzervaciju i restauraciju papirne građe”, ističe Anita Rapšan Papeša.

Voditelj restauracije Ladislav Dobrica zaključio je da su u tuljcu bila četiri papira, od koji je na prvom tiskana Spomenica (kratka povijest Hrvatskog doma te zapisnik s prve skupštine), na drugom je popis ljudi koji su sudjelovali u projektu gradnje Hrvatskog doma, dok se na trećem nalazi opis projekta i nadzora građenja. Na četvrtom listu nije sačuvano ništa. Zbog oštećenosti vlagom listovi su tek djelomično čitljivi pod ultraljubičastim svjetlom.

“Posebnu zanimljivost predstavljalo nam je pražnjenje recentnih otpadnih jama, budući da je svatko od prisutnih na terenu imao neku asocijaciju na bakinu kuhinju”, ističe na kraju Anita Rapan Papeša.