“Pred lokalnom vlasti je veliki izazov, ali vjerujem da će gradonačelnik Bosančić i njegov tim uspjeti u tome te probuditi nekadašnju poduzetničku snagu grada Vinkovaca.”

HGK je postala neizbježan sugovornik u svim pitanjima od gospodarskog interesa, što je vidljivo i po svakodnevnoj i pozitivnoj prisutnosti u medijima.

Sa predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem razgovarali smo o gospodarskim pokazateljima protekle godine te kako ocjenjuje svoj dosadašnji rad u Hrvatskoj gospodarskoj komori i da li je zadovoljan postignutim. Također smo ga pitali kako potpomoći razvoju Slavonije te što nedostaje kako bi u Vinkovcima ponovno ojačalo malo i srednje poduzetništvo.

  • Kako biste ocijenili gospodarske pokazatelje protekle godine i što možemo očekivati u ovoj?

Bilježimo rast nekoliko pokazatelja, od plaća i zaposlenosti do proizvodnje, potrošnje i izvoza. No, iako je rast gospodarstva viši od prosjeka Europske unije, još uvijek zaostajemo za nama sličnim zemljama koje su provodile reforme brže i učinkovitije. Što i mi trebamo napraviti tijekom ove godine. Fiskalna konsolidacija je bila dobar početak, ali preostaju nam još mnoge dublje, strukturne reforme kao što je ona pravosuđa, javne uprave i državnih poduzeća. Naravno, prošlu godinu obilježila je i situacija u Agrokoru kao gospodarski događaj s najsnažnijim posljedicama po naše gospodarstvo, koje nasreću nisu bile drastične koliko su mogle biti zbog odlučne reakcije Vlade. Sada preostaje postupak nagodbe, nimalo jednostavan proces u kojem će svatko morati ponijeti dio tereta za dugoročni boljitak i hrvatskih tvrtki, i police i radnih mjesta. U pogledu gospodarskih pokazatelja za ovu godinu, optimističan sam po pitanju nastavka stabilnog rasta BDP-a, a vjerujem da će i gospodarski rast značajnih inozemnih trgovinskih partnera doprinijeti ostvarenju pozitivnih prognoza. Pitanje reforme sustava obrazovanja će ostati kao jedno od ključnih gospodarsko-društvenih pitanja i ove godine, a i u smislu strateških fokusa djelovanja HGK. 

  • Predsjednik ste Hrvatske gospodarske komore od 1. travnja 2014. godine. Iza Vas su četiri godine rada kako ga ocjenjujete i da li ste zadovoljni postignutim?

Došao sam u Komoru kada je ugled institucije bio podosta narušen. Pred mojim timom nije bio lak zadatak jer je bilo potrebno vratiti povjerenje i napraviti reustroj tako da HGK može ispunjavati svoju temeljnu zadaću, da postane servis u skladu s potrebama gospodarstvenika i servis koji je u mogućnosti rješavati njihove poslovne prepreke. Kad usporedim tadašnje stanje s ugledom i uspjehom koje Komora uživa danas, izrazito sam zadovoljan postignutim. HGK je postala neizbježan sugovornik u svim pitanjima od gospodarskog interesa, što je vidljivo i po svakodnevnoj i pozitivnoj prisutnosti u medijima. Razvili smo nove usluge, našu mrežu predstavništava s planom daljnjeg otvaranja s obzirom na iskazane potrebe članica, izborili smo se za kvote uvoza radnika nužne za brojne gospodarske grane i zagovaramo dugoročna rješenja problema poput  nezaposlenosti i nedostatka kvalificirane radne snage kroz dokazane inozemne modele, kao što je germanski model dualnog strukovnog obrazovanja. Ostvarili smo izvrsne suradnje s drugim institucijama, ali i bili korektiv gospodarskih politika kada je to bilo potrebno. Smatram da su nagrada za provedene reforme za najbolju komoru jugoistočne i srednje Europe te posljednje bezuvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju izvrsni pokazatelji gdje je HGK danas. 

  • Akcija Kupujmo hrvatsko prošle je godine obilježila 20 godina postojanja. Kakvo je stanje nacionalne svijesti po pitanju hrvatskih proizvoda i usluga i koju su vam daljnji planovi?

Tijekom dva desetljeća djelovanja akcija Kupujmo hrvatsko postala je nacionalna akcija s velikim društvenim i gospodarskim značajem, i po pitanju razine svijesti koje smo postigli kod pojedinaca i po pitanju svijesti u gospodarstvu, što je vidljivo po važnosti koju trgovački lanci pridaju hrvatskim proizvodima. Prije je u Hrvatskoj vladala percepcija da je strano nužno i bolje, a nakon napornog truda ljudi sada znaju da atraktivno pakovanje ne znači nužno da je i proizvod kvalitetan. Kao i svake godine, nastavljamo s promocijom kvalitetnih hrvatskih proizvoda diljem Hrvatske. Također, pokrenuta je i specijalizirana varijanta akcije, Kupujmo hrvatsko – hrvatski proizvod za hrvatski turizam, gdje povezujemo pružatelje usluga u turizmu s ostatkom gospodarstva, koje na taj način može pospješiti i svoj razvoj kroz turizam kao snažnu polugu. 

  • Iako Slavonija ima sve predispozicije da bude razvijeno gospodarstvo, situacija u kojoj se nalazi ozbiljna je, kako potpomoći njenom razvoju?

Kad pogledamo situaciju po pitanju regionalnog razvoja, najnerazvijenije županije su upravo četiri slavonske. Veliki problem je i prevelika koncentriranost najznačajnijih tvrtki u Zagrebu, više od polovice najvećih tvrtki u kontinentalnoj Hrvatskoj registrirano je upravo u glavnom gradu. Potrebna nam je i agrarna reforma, uz poljoprivrednu strategiju koja će identificirati gdje i na koji način možemo usmjeriti razvoj i pojačati konkurentnost. Prije svega trebamo identificirati koje su to najznačajnije bolne točke i područja u Slavoniji gdje postoji prostor za razvoj, unutar regije i unutar županije pa i uže. Na razini EU to je pitanje praćenja najvećih regija i županija, ali mi moramo moći pomnije identificirati takve bolne točke. Prema tome je potrebno dodatno poticati nerazvijena područja kroz poticaje, olakšice i uklanjanje barijera, a posebno je važno iskoristiti mogućnosti koje nam se pružaju kroz fondove Europske unije. U posljednje se vrijeme ubrzalo povlačenje novca iz fondova, ali moramo nastaviti istim tempom i što se tiče obnove infrastrukture i ulaganja u poduzetništvo. U tom smislu mi je drago da je cilj Projekta Slavonija ministrice Žalac upravo bolja apsorpcija EU sredstava, uz novi model procjene razvijenosti. Dio simptoma koji su vidljivi u slavonskim županijama prisutan je na nacionalnoj razini, doduše ne u toliko razornoj mjeri, pa se na toj razini moraju i riješiti. Tu prije svega mislim na demografiju u onom dijelu u kojem je povezana s obrazovnim sustavom.

Konferencija HGK Investicijski potencijal Istočne Slavonije – travanj 2017.
  • Broj ljudi u Vukovarsko-srijemskoj županiji iz dana u dan sve je manji. Što učiniti kako bi se ojačalo hrvatsko gospodarstvo, zaustavlo iseljavanje i potaknulo otvaranje novih radnih mjesta.

Ne postoji jednostavno rješenje za pitanje demografije, u obliku samo jedne reforme zbog koje će se sve ostale kockice magično posložiti. Taj splet čimbenika uključuje i uklanjanje barijera za poduzetnike, i strateški razvoj ključnih grana poljoprivrede i drvne industrije, i reformu obrazovnog sustava kako bi se uskladio s potrebama tržišta rada. HGK zagovara dualni model strukovnog obrazovanja, za koji je potrebno i stvaranje okruženja gdje su takva zanimanja poželjna mladima, na temelju veće zapošljivosti jer su usklađena s potrebama gospodarstvenika i na temelju dobrih radnih uvjeta koje poduzetnici nude. Za to je pak poduzetnicima potrebna potpora države kroz poticaje.

  • Koliku ulogu u razvoju Slavonije igra poljoprivredno-prehrambena industrija?

Poljoprivredno-prehrambena industrija može imati veliku ulogu u razvoju Slavonije, ali samo ako joj se pristupi strateški. To znači da moramo znati što nam se točno isplati proizvoditi, gdje možemo biti konkurentni i postoji li potencijal za izvoz. Tijekom prijašnjih godina nije postojala takva podloga za upravljanje ovom industrijom pa povučeni potezi ni nisu mogli imati značajan gospodarski rast kao posljedicu. Problem su i barijere koje otežavaju proizvodnju i one koje čine naše poljoprivrednike manje konkurentnima s obzirom na uvoznike budući da za obje skupine ne postoje jednaki zahtjevi kvalitete. Uz poljoprivredno-prehrambenu kao tradicionalnu industriju, važno je i raditi na razvoju drvne industrije i to tako da se kroz što veći udio finalnih proizvoda proizvedenih u Hrvatskoj prepozna njezina kvaliteta na svjetskom tržištu. 

  • Što nedostaje kako bi u Vinkovcima ponovno ojačalo malo i srednje poduzetništvo?

Vinkovci su uz velike pokretače gospodarstva oduvijek bili grad malog i srednjeg poduzetništva, ali kao i u ostatku zemlje ovaj se sektor susreće s brojnim problemima. Nedostaje mu poticajno poduzetničko okruženje. Nakon porezne reforme, potrebno je nastaviti sa smanjenjem administrativnih procedura i omogućiti što više prilika za nove izvore financiranja. Radi se o državnim mjerama bez koji će cijela istočna Slavonija teško osjetiti poboljšanje krvne slike. Većina novootvorenih radnih mjesta je upravo u ovom sektoru tako da je jasno koliko malo i srednje poduzetništvo doprinosi većoj konkurentnosti gospodarstva i uopće poželjnosti određenog područja kao mjesta za život. Pred lokalnom vlasti je veliki izazov, ali vjerujem da će gradonačelnik Bosančić i njegov tim uspjeti u tome te probuditi nekadašnju poduzetničku snagu grada.

  • Pred Vam je još jedan izbor za predsjednika Hrvatske gospodarske komore. Ukoliko u tome uspijete koji će vam biti prvi koraci.

Cilj mi je da kreatori politika još snažnije uvažavaju glas gospodarstva. Glavne točke moga programa su internacionalizacija gospodarstva, provođenje dualnog obrazovanja i digitalizacija usluga Komore, koje će tako biti dostupnije našim članicama. Prošle godine potpisali smo sporazum s MVEP-om o otvaranju predstavništava Komore u sklopu diplomatsko-konzularnih predstavništava, a ove godine nastavljamo širiti našu međunarodnu mrežu. Uvođenjem modela strukovnog obrazovanja koji predlaže Komora doprinosimo rješenju strateškog problema cijeloga društva, čije se posljedice odražavaju i na manjak radne snage uz istovremenu nezaposlenost i na odlazak najvitalnijeg dijela stanovništva.

 


Novi broj Vinkovačkog lista svakog petka u prodaji na svim kioscima