Danas je Uskrs, najveći kršćanski blagdan, blagdan kojim se slavi središnji događaj kršćanstva, odnosno Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Blagdan Uskrsa ne slavi se u isto vrijeme svake godine već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, to znači da blagdan Uskrsa može biti samo unutar toga vremena. Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora. Na Uskrs se slavi spomen Kristova uskrsnuća te njegove pobjede nad smrću i grijehom. Noć uoči uskrsne nedjelje slavi se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi. Obilježavanju Uskrsa prethode dani velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak sjeća Isusove posljednje večere što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkoga reda. Veliki petak je spomendan Isusove muke i smrti. Taj dan se ne služe mise nego obilježava Muka Gospodnja. Velika subota je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa taj dan uvečer Crkva počinje vazmeno bdijenje. Skrušene molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa tek su dio pučkih uskrsnih običaja. Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdjenje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka, često domaći kruh, te slastice.


Novi broj Vinkovačkog lista svakog petka u prodaji na svim kioscima