Gradski muzej Vinkovci: Konačni rezultati istraživanja na lokaciji nove Gradske knjižnice

0
411

Prošle godine Grad Vinkovci prezentirao je novi projekt buduće Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci. A na toj lokaciji opsežno arheološko istraživanje proveo je Gradski muzej Vinkovci, kao i uvijek kada je riječ o Zaštićenoj arheološkoj zoni grada Vinkovaca. To je izvješće nedavno i prezentirano.

Dosad najveća površina za istraživanje u Zaštićenoj arheološkoj zoni

Sedmogodišnje istraživanje na lokaciji u središtu grada završeno je u rujnu prošle godine, a o njemu je bilo riječi i na 4. okruglom stolu “Recentna arheološka istraživanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji” održanom nedavno u Vinkovcima u organizaciji Gradskog muzeja Vinkovci i Instituta za Arheologiju u Zagrebu. Osvrt i rezultate istraživanja dala nam je kustosica Anita Rapan Papeša iz Gradskog muzeja Vinkovci. “U proljeće 2011. godine Arheološki odjel Gradskog muzeja Vinkovci entuzijastično je pristupio zaštitnom arheološkom istraživanju na lokaciji budućeg Hrvatskog doma u Vinkovcima. Riječ je bila o najvećoj predviđenoj površini za istraživanja otkad je na snazi Zaštićena arheološka zona (1972.), ukupne površine od 3.600 m2. Kako se prema projektu trebalo graditi etapno, tako je za početak otvorena površina od oko 1200 m2 te se pristupilo istraživanju na površini predviđenoj za izgradnju Knjižnice”, ističe Anita Rapan Paeša.

Lokacija od koje se puno očekivalo

Zbog problema s izvođačem radova, međutim, tijekom 91 radnog dana nije u potpunosti završeno istraživanje prve etape. Iako je nastavak radova planiran za proljeće 2012. godine, zbog sudskog procesa, moralo se čekati sve do 2015. godine. “Tada smo, u 7 radnih dana u studednom završili s iskopom preostalih objekata predviđenih projektom. Međutim, kako je napravljen novi projekt morali smo iskopati dodatnu površinu od 300 m2, a taj posao obavljen je u 20 radnih dana, od 5. rujna do 5. listopada 2018. Tako smo u sedam godina istražili površinu od 1500 m2, imenovali 280 stratigrafskih jedinica (arheoloških slojeva i objekata), skupili 1248 vrećica s nalazima i preko 2000 posebnih nalaza od metala, kosti i keramike”, ističe Anita Rapan Papeša.

Riječ je, nastavlja, o lokaciji od koje se, s obzirom na prethodna saznanja, očekivalo jako puno. Naime, na okolnim pozicijama istraživalo se još od 19. stoljeća. Prekoputa dr. Josip Brunšmid u tzv. Kući Kezman 1894. istražio je rimski zid kojem su u temelju bili ugrađeni oštećeni kipovi Posejdona, Herakla i Erosa, kao i dijelovi kamene arhitekture te fragmenti raznih natpisa. Natpis je naknadno pročitan kao obnova vodovoda za cara Septimija Severa. Također, zapadno od pozicije istraživao je i Josip Korda (kameni blokovi i olovne cijevi vodovoda), te dr. sc. Ivana Iskra-Janošić, na poziciji Upravne zgrade PIK-a (arhitektura iz četiri faze Cibala – radni prostori, hram, žitnica, groblje 5. i 6. stoljeća). Na zapadnoj strani, na Lokosima i u Ulici V. Nazora istraživani su luksuzni stambeni objekti sa štukaturama na zidovima i nekima od najljepših pokretnih nalaza iz rimskog razdoblja. Južno, na pozicijama Pošte i Uglovnice nalazi se veliki termalni kompleks.

Neočekivani izostanak značajnih nalaza u antičkom sloju

“Sve to upućivalo je na potencijalno značajne nalaze što se, nažalost, nije i ostvarilo. Cjelokupna površina istraživanja bila je ispresijecana zidovima i temeljima bivše zgrade Hrvatskog doma (kina i knjižnjice), septičkim jamama i raznim instalacijama, što je uvelike oštetilo arheološke kulturne slojeve. Međutim, i u tom sloju smo imali jedno izvanredno otkriće, a riječ je Vremenskoj kapsuli položenoj u jedan od temelja zgrade Hrvatskog doma građene 1923. godine. U malom kamenom sanduku nalazio se stakleni cilindrični tuljac s papirima, a ispostavilo se kako je riječ o popisu donatora novca za izgradnju. Nakon toga ušli smo u slojeve Osmanlijskih Vinkovaca, što je bilo iznenađenje jer nismo očekivali nalaze iz ovog razdoblja. Istraženo je nekoliko jama prepunih nalaza, te jedna peć s pećnjacima”, ističe Anita Rapan Papeša dodajući kako su, kao i na okolnim pozicijama, očekivano zabilježeni nalazi iz Vremena Seobe naroda, keramika sa žigosanim ukrasima i jedan grob koji se pripisuje razdoblju gepidske dominacije.

“Antički sloj, od kojeg smo očekivali najviše, zapravo je najviše iznenadio. Umjesto luksuznih zgrada koje smo očekivali naišli smo na slabo sačuvane tragove stambenih i radnih objekata, te jako puno bunara i jama. To je donekle izmijenilo sliku koju smo imali o Cibalama, ali je obogatilo naše spoznaje jednom novom dimenzijom. Izdvajamo nalaz bunara u kojem je bila ukopana/ubačena ženska osoba, a ispod nje je nađena ostava željeznog tesarskog alata, brončani vrč i dva zlatnika kovanih od „vinkovačkih“ careva Valentinijana i Valensa. Na kraju, ali ne manje važno, istražen je i jedan objekt koji pripada autohtonoj brončanodobnoj Vinkovačkoj kulturi” ističe Anita Rapan Papeša te zaključuje: “Zaštitna arheološka istraživanja na poziciji Hrvatski dom u Vinkovcima obogatila su spoznaje o svim vremenskim razdobljima osamtisućljetne povijesti Vinkovaca, a brojni pokretni nalazi koji se trenutačno obrađuju sigurno će naći mjesto u stalnim postavima te stručnim i znanstvenim publikacijama.”