Mladi poljoprivrednici uspješno koriste EU sredstva

0
65

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provodi mjere ruralnog razvoja a jedna od njih je i mjera 6 kojom daje potporu mladim poljoprivrednicima, ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području, razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava, te ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima. Na natječaj se mogu prijaviti mladi poljoprivrednici stariji od 18 i mlađi od 40 godina koji posjeduju odgovarajuća stručna znanja i vještine te su po prvi put na poljoprivrednom gospodarstvu postavljeni za nositelja poljoprivrednog gospodarstva, ali ne duže od 24 mjeseca prije podnošenja Zahtjeva za potporu. Vukovarsko-srijemska županija prepoznala je mogućnosti mjere i potrebe potencijalnih korisnika te održala sastanke s brojnim poljoprivrednim gospodarstvima u svim općinskim i gradskim središtima kako bi im približila mogućnosti i primjerima uspješnih kandidatura ohrabrila ih na prijavu. Korisnicima s područja naše županije potporu u kandidaturi pružaju LAG-ovi i lokalne razvojne agencije, čiji je ustroj pomogla Županija a cilj im je zajedničkim projektima, uglavnom kandidiranima prema europskim fondovima, doprinositi ruralnom razvoju.

U mjeri 6.1.1. sudjelovao je i mladi poljoprivrednik iz Drenovaca Perica Kurbanović, koji zajedno s ocem Ivicom radi 34 hektara zemlje i koji je novac, osim u poljoprivrednu mehanizaciju, uložio i u kupnju 250 sadnica oraha, a koje je posadio na površini od 2,5 hektara.

“Izvan mjesta imamo jedan mali salaš kojeg okružuje oko 3,5 hektara zemlje i koji planiramo dodatno urediti i od tog prostora napraviti svojevrsnu oazu parkovnog tipa. Jesenas smo posadili orahe koji se lijepo razvijaju i koji bi kroz nekoliko godina trebali dati prvi plod”, priča nam Perica Kurbanović. Na orasima, kaže, ne planira stati, uz njih će posaditi i kontinentalni badem. “Takav je plan ukoliko se određene stvari poslože, da bi preostali prostor na salašu iskoristili za sadnju badema. Uz poljoprivredu odlučili smo se i za dodatnu proizvodnju kako bi popravili financijsko stanje, a podizanje trajnih nasada činilo se kao dobra ideja. Kako će se sve to na kraju pokazati, vrijeme će pokazati”, ističe Kurbanović. Uz sadnice oraha dio sredstava, od ukupno 50 tisuća ugovorenih eura, Kurbanovićevi su iskoristili i za kupnju mehanizacije, strojeva i opreme kao što su malčer, traktor i kombajn.

Zanimljivo je vidjeti da se mladi poljoprivrednici danas ponovno zanimaju za proizvodnju autohtonih sorti, ali i za one koje na našem području nikada nisu uspijevale.

Naime, je svako slavonsko domaćinstvo imalo barem jedan orah. Osim ukusnih jezgri ploda koje su služile za pripravljanje kolača orah je svojom golemom krošnjom pružao i ugodnu hladovinu. Danas su ovo kućno drvo na okućnicama zamijenile neke druge voćke koje zauzimaju vrlo malo prostora, a orah se preselio u nasade. Međutim i oni su rijetki unatoč tome što ga ne proizvodimo dovoljno, odnosno što se najveće količine uvoze. Razlog tomu je njegov najveći nedostatak, a to je što se na pravi urod mora čekati 15 godina. Većina je nestrpljiva i ne može toliko dugo čekati pa sade nešto što će im prije donijeti urod i vratiti uloženo. Međutim, kada orah počne donositi urod čak 90 posto toga uroda je prihod, a trošak je zanemariv.

S druge strane pak, badem predstavlja cijenjeno, vrlo kalorično i hranjivo voće, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Plodovi sadrže kvalitetne masnoće, bjelančevine, ugljikohidrate, mineralne i aromatske tvari te vitamine. Osim velike upotrebe u domaćem kulinarstvu, značajna je njegova uloga i u prehrambenoj, farmaceutskoj, konditorskoj i kozmetičkoj industriji. Kontinentalni badem sorta je koja dobro podnosi hladnije klimatske uvijete i pogodan je za sadnju i na našem području. Njegova je proizvodnja još uvijek slabo rasprostranjena, no ova bi kultura mogla postati solidan izvor prihoda naročito mladim poljoprivrednicima.