Nakon skidanja usjeva, a prije jesenskoga oranja njiva, običaj je kod nekih poljoprivrednika zapaliti strnište. Često tako imamo priliku vidjeti crna zgarišta na poljoprivrednim površinama i taj nam prizor, treba priznati, nije neobičan. Gledajući njive posljednjih tjedana da se zaključiti da su pojedini poljoprivrednici sami sebi najveći neprijatelji. Istina, nitko ne pali usjeve, ali se paleći strništa uništava ono što zemlju čini živom, plodnom, a to su mikroflora i fauna u dijelu oraničnog sloja. Kako ističu stručnjaci, spaljivanje žetvenih ostataka najlošiji je mogući odabir za poljoprivrednika. Na taj način ugrožava se mikroflora i fauna u dijelu oraničnog sloja te se gubi potencijalna organska masa, dakle spaljivanje žetvenih ostataka iznimno je dopušteno samo u cilju sprječavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetnika. Naime, živo tlo je osnovica poljoprivredne proizvodnje i razvija se samo brižljivim gospodarenjem te je ključ uspjeha svakog dobrog poljoprivrednog gospodarstva. Prskanje sredstvima za zaštitu bilja, upotreba mineralnih gnojiva, specijalnih strojeva, hormona i ostalog čime se danas služi konvencionalna poljoprivreda, čine tlo bolesnim, te mu ne treba još i dodatna devastacija spaljivanjem ostataka nakon žetve usjeva. Zbog svega ovoga žetvene ostatke trebalo bi vratiti u tlo, jer danas se u tlo vraća vrlo malo organske tvari kao što je, primjerice, stajsko gnojivo. Računica pokazuje da spaljivanje slame i strništa predstavlja gubitak od oko 5 do 7 tona organske mase po hektaru, a prema istraživanjima tala, po jednom hektaru zemljišta srednje kvalitete u dubini od pet do dvadeset centimetara, nalazi se oko 140 kg algi i oko 10.000 kg raznih gljivica i bakterija. Također po jednom hektaru zemljišta iste kvalitete i navedenoj dubini sloja zemljišta nalazimo oko 4.200 kg glista i drugih beskičmenjaka. Kada se uzmu svi navedeni parametri flore i faune, računajući i razgradnju biomase, ukupna količina živih organizama bitnih za održavanje i opstanak prirodne plodnosti poljoprivrednoga zemljišta iznosi oko 25.000 kg po hektaru. Ako sve ovo nije dovoljno da ne palite strništa trebate znati da bi, ukoliko to činite mogli ostati bez poticaja, jer već osam godina na snazi je Pravilnik o upravljanju žetvenim ostacima, koji izričito zabranjuje paljenje slame i strništa.


Novi broj Vinkovačkog lista svakog petka u prodaji na svim kioscima