U našem kraju svi se dobro sjećaju završetka školske godine i odlaska na polja PIK-a Vinkovci, u branje metlica. Bila su to vremena brojnih radnih akcija, kada se mladima nudila dodatna zarada, često dostatna i za cjelogodišnji džeparac. Danas ljude na poljima uglavnom zamjenjuju strojevi, a takav je slučaj i s branjem metlica. Osim strojeva, branje metlica i slični takvi poslovi nailaze i na druge probleme. Naime u Hrvatskoj, ukoliko niste punoljetni, više nije jednostavno dobiti posao zakidanja metlica, berbe jabuka ili nekog drugoga voća. Na zakidanju metlica stasale su i svoje prve novce zaradile generacije školaraca, no sada je taj sezonski posao u poljoprivredi striktno uređen zakonskim odredbama. Ne snalazeći se u labirintima propisa, brojni poslodavci u startu ne žele angažirati mlade za taj posao, a ta se praksa povezuje s uvođenjem vaučera prije nekoliko godina, kojima je država htjela stati na kraj širokoj sivoj zoni. U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava ipak kažu kako nema zapreke da maloljetni redoviti učenici rade i obavljaju određene poslove u poljoprivredi, no uz određene uvjete, pa je takav rad moguć isključivo na način propisan Pravilnikom o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem. Taj Pravilnik omogućuje povremeni rad redovitih učenika, i to samo za vrijeme školskih praznika, uz posredovanje ovlaštene srednjoškolske ustanove, odnosno učeničkog servisa i uz poštivanje posebnih odredbi koje se odnose na radno vrijeme, pravo na stanku, dnevni i tjedni odmor te zabranu noćnoga rada. U pravilniku stoji da se ne smije zaposliti osoba mlađa od 15 godina ili starija od 15, a mlađa od 18 godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje. S obzirom na to da je rad maloljetnih učenika uređen posebnim propisom, oni se ne mogu zaposliti na temelju ugovora o radu za obavljanje povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, odnosno vaučera. Sklopi li poslodavac ugovor o radu za obavljanje povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi s osobom koja je redovit učenik, to bi ga moglo skupo stajati jer dolazi u prekršaj za koji je spomenutim zakonom propisana nemala kazna. Uz sve ove birokratske probleme, u zadnjih nekoliko godina imamo i trend smanjenja površina pod sjemenskim kukuruzom u Hrvatskoj. Naime, posebice je to izraženo na ovim prostorima odlaskom poznate kompanije Pioneer za koju su naši kombinati proizvodili sjemenski kukuruz, a sada su te površine prilično smanjenje, što smanjuje i potrebu za sezonskim radnicima. Tu dolazimo i do priče o strojevima, jer kako tehnologija napreduje, tako se mijenja i poljoprivredna proizvodnja, koja je i sama sve više modernizirana. U PIK-u Vinkovci koriste strojeve za branje metlica iako, kažu, stroj ne može nadomjestiti čovjeka. “Zbog nedostatka radne snage danas su u PIK-u Vinkovci drastično smanjene površine zasijane sjemenskim kukuruzom. Od nekadašnjih 100 do 150 hektara danas se sjemenski kukuruz sadi na svega 30 hektara. Ljudi nema, nekada su na tome poslu uglavnom radili srednjoškolci, ali i sezonski radnici. Danas se radnika za ovaj posao ne može naći ni na Zavodu za zapošljavanje. Ipak, ove se godine za taj posao prijavilo 30 srednjoškolaca, što je dobro, s obzirom da se prošle godine prijavilo tek njih četvero”, ističu u PIK-u, te naglašavaju da su zadovoljni ovim povećanjem broja srednjoškolaca. Tome povećanju je možda pridonijelo i povećanje dnevnice na 150 kuna za osam satno radno vrijeme. “I ovaj je broj neznatan, ako znamo da je nekada na tom poslu radilo 150 do 200 radnika, što srednjoškolaca, što sezonaca. Ljudski je faktor u ovom poslu jako važan, naročito u kišnim razdobljima. Ako padne 50 do 100 litara kiše, stroj koji se može koristiti u ovom poslu, ne može u njivu, a metlice rastu brže i prerastaju potrebnu visinu. Isto tako, stroj, ako kukuruz ne raste ravnomjerno, više stabljike može dublje zasjeći što opet nije dobro, ljudska je ruka tu puno pouzdanija. Ako se kidanje metlica i obavlja strojem, ipak radnici moraju dodatno pregledati učinjeno”, napominju. Inače, u PIK-u se zbog plodoreda svake godine sadi kukuruz i to razne vrste kukuruza na barem 400 hektara zemljišta, od silažnog kukuruza do kokičara i šećerca za potrebe tvornice „Vinka“. Na ostalim se parcelama sade druge kulture prema četverogodišnjem ili šestogodišnjem plodoredu. Nekada su radnici radili na poljima zasađenim repom i drugim kulturama, ali zbog tretiranja, to više nije potrebno. U metlicama su, pak, uvjeravaju nas u PIK-u, ljudske ruke nezamjenjive jer se taj posao mora odraditi točno i u vremenski zadanom okviru koji uglavnom traje tjedan dana. Zašto onda nemamo toliko mladih u tom poslu, razloga je više, od birokracije, smanjenja površina, pa do pojave prilagođenih strojeva. No, treba biti iskren i reći da niti mladi više nisu toliko zainteresirani da si sami zarade džeparac, jer do istoga dolaze na puno lakši način.


Novi broj Vinkovačkog lista u prodaji na svim kioscima