Upitna učinkovitost protugradne obrane

0
236
- Reklama -

Našu županiju u nedjelju je pogodilo olujno nevrijeme praćeno olujnim vjetrom, jakom kišom i tučom. Najteže je pogođeno područje Cvelferije, općina Drenovci te općina Trpinja i dijelovi grada Vukovara. I dok u gradovima najveću štetu uglavnom prouzroče jaki vjetrovi koji ruše stabla i kidaju krovove, na selima se mještani najviše boje leda koji, ako je dovoljno krupan, može napraviti ogromne štete na usjevima. I dok oni mlađi za oluje uglavnom vade svoje mobilne uređaje i snimaju, oni stariji prisjećaju se vremena kada su se u svakom selu uoči oluje čule detonacije, uzrok kojih su bile rakete protugradne obrane.

Danas je broj lansirnih stanica, kao i broj ispaljenih raketa dosta manji u odnosu na period od prije desetak godina, a značajno manji u odnosu na period od prije trideset godina, pa u našoj županiji trenutno imamo svega 19 postaja.

Mnogi se stoga pitaju, nije li tome uzrok i to što se postepeno odustaje od uobičajene prakse, obrane od tuče raketama. Naime, brojne zemlje u svijetu te prvenstveno u Europskoj uniji ne koriste rakete za obranu od tuče, jer ih smatraju neučinkovitim i stava su da je to uzaludno bacanje novca, budući da su neka istraživanja pokazala kako obrana nije imala utjecaja na smanjenje broja dana s tučom. Također, digla se i velika prašina oko uspješnosti operativnog provođenja obrane od tuče kojeg provodi Državni hidrometeorološki zavod, a financira državni proračun na teret svakog poreznog obveznika.

“Poslove operativne obrane od tuče obavljamo iz 574 generatorske postaje od kojih 98 u radu koriste i rakete. Koncept suzbijanja tuče prizemnim generatorima i raketama temelji se na stvaranju uvjeta da se u prirodnom oblaku na umjetni način formira veći broj zametaka leda nego što bi se stvorilo prirodnim putem, a na taj način led postaje sitniji i otopi se do zemlje. Kako se tučonosni oblaci formiraju relativno brzo, u cilju sprječavanja tuče neophodno je u oblak dovoljno brzo i na pravo mjesto unijeti veliki broj umjetnih jezgara zaleđivanja. U svrhu detektiranja područja olujnih oblaka s intenzitetom koji zahtijeva djelovanja koristimo meteorološke radare, od kojih je jedan postavljen i u Gradištu”, objašnjavaju iz DHMZ-a.

Napominju da je djelovanje prizemnim generatorima provedeno u 25 dana ovogodišnje sezone, a raketama se djelovalo 9 puta.

Otac i sin, Željko i Tomislav Rupčić iz Nuštra bave se djelatnostima koje su, može se reći, usko povezane. Osim što se uspješno bave ratarstvom, sin Tomislav je nedavno dobio i potporu Ministarstva poljoprivrede za mlade poljoprivrednike, Rupčići već desetak godina sa svog posjeda ispaljuju protugradne rakete u tučonosne oblake i na taj način čuvaju usjeve u svojoj općini, ali i šire. U nedjelju su tako iz Nuštra, od oblaka koji je ispustio veće količine leda u Vukovaru, obranjeni i Vinkovci.

“Prije nekih desetak godina iz Radarskog centra DHMZ-a u Gradištu tražili su nekoga tko ima vremena i volje, ali i znanja za ovaj posao, u Općini su predložili mene i tako je sve krenulo. Ne mogu reći da je ovo pretjerano naporan posao, no izrazito je precizan i odgovoran i nema mjesta opuštanju. Sezona traje od početka svibnja do početka listopada i u tom periodu ne smijemo napuštati Nuštar, znači odlazak na more recimo možemo zaboraviti. Svaki dan u 9 sati imamo prozivke, a u 16 sati iz Gradišta primamo izvješće o vremenu. Preko njih sve ide, ukoliko primijete opasan oblak nama šalju koordinate i mi onda reagiramo, pokrećemo prizemne generatore i ispaljujemo rakete”, priča nam Željko Rupčić, kojemu je nekada pomoćnik bila njegova supruga, dok je danas on pomoćnik svome sinu Tomislavu, jer lansera raketa uvijek mora biti dvoje.

“Nekada smo pucali češće, čak 7-8 puta, da bi se taj broj u posljednjih nekoliko godina postepeno smanjivao, tako da sada rakete koristimo jednom ili dva puta u sezoni. Priča se da takva obrana od tuče nije pretjerano učinkovita, a prilično je skupa, tako da sve to nekako vodi prema gašenju lansirnih stanica. Iako, po mojim iskustvima, uvjeren sam da rakete mogu pomoći i umanjiti možebitnu štetu od tuče”, ističe Rupčić.

S obzirom na višegodišnje nerješavanje pitanja daljnjeg statusa operativne obrane od tuče, DHMZ je temeljem zaključka donesenog na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede, koji je održan u lipnju prošle godine, izradio Analizu sustava obrane od tuče, kao i Izvješće i mišljenje o opravdanosti rada sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj.Analiza pokazuje da se pitanje obrane od tuče ne dotiče samo poljoprivrede, već cijele zajednice, jer država troši novac svih poreznih obveznika na nešto što nema znanstvene temelje, nema dokaza uspješnosti i isplativosti te bez kontrole djeluje na vrlo složen prirodni sustav s nepoznatim učincima na okoliš”, ističu iz DHMZ-a.

Zanimljivo je da iz tog državnog zavoda podsjećaju da je tuča samo jedna od vremenskih nepogoda, a da štete nastale u poljoprivredi, i to na mnogo većem području, nastaju zbog sve učestalije pojave suše, mraza i poplava. “U tom smislu bilo bi učinkovitije i korisnije usmjeriti sredstva državnog proračuna i lokalne zajednice u sufinanciranje postavljanja zaštitnih mreža i osnažiti sustav osiguranja koji bi osigurao realno obeštećenje u slučaju nastalih šteta od vremenskih nepogoda koje će zbog očekivanih klimatskih promjena biti još češće i intenzivnije”, zaključuju u DHMZ-u.

Inače, Državni hidrometeorološki zavod provodi operativnu obranu od tuče prema Zakonu o sustavu obrane od tuče koji je na snazi od 31. svibnja 2001. godine, a nadzor nad provođenjem ovoga Zakona obavlja Ministarstvo poljoprivrede. Financiranje operativne obrane od tuče također je definirano Zakonom o sustavu obrane od tuče, a financijske prihode DHMZ ostvaruje iz Državnog proračuna i proračuna županija s branjenog područja.

Kako ističu, visina ukupnih prihoda posljednjih godina iz Državnog proračuna i županija s branjenoga područja znatno je smanjena. Ukupno, ovogodišnje uplate Grada Zagreba, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije iznose 340.000 kuna. Od ostalih županija, a to su Virovitičko-podravska, Međimurska, Sisačko-moslavačka, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska i Zagrebačka županija, ove godine nije bilo uplata.

Ovogodišnju sezonu obrane od tuče na cijelom branjenom području započeli smo 1. svibnja prizemnim generatorima, a raketama se radi u istočnom dijelu branjenoga područja, u slavonskim županijama. U takvim okolnostima, do ove sezone, na cijelom branjenom području osiguravali smo jedinstvenost sustava obrane od tuče. No, posljednjih godina, zbog velikih smanjenja uplata nekih jedinica lokalne samouprave, nastavak takve prakse je otežan i doveo je do situacije ograničenog rada raketne komponente u ovoj godini. Znajući da je pitanje obrane od tuče vrlo osjetljivo pitanje, u koordinaciji sa Ministarstvom poljoprivrede zalažemo se za žurno rješavanje problematike postojećeg sustava obrane od tuče sa svim relevantnim subjektima kako bi se pojasnile mogućnosti i ograničenja postojećeg sustava obrane od tuče i preporučile najučinkovitije mjere za zaštitu i osiguranje. O tome ovisi i daljnja provedba operativnih poslova obrane od tuče, a između ostaloga i nabave sredstava djelovanja”, poručuju iz DHMZ-a.

Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu, kaže kako u prošloj godini poljoprivredne površine Vukovarsko-srijemske županije nije zahvatila niti jedna elementarna nepogoda, među kojima je i tuča, te podsjeća kako je zakonom propisano da štete imaju karakter elementarne nepogode ako na pojedinoj kulturi prelaze 30 posto. On misli da je efikasnija zaštita usjeva od tuče osiguranje njiva nego upotreba raketa.

“O uspješnosti sustava zaštite od tuče teško je govoriti s obzirom na to da i Državni hidrometeorološki zavod nije potvrdio uspješnost cijeloga sustava obrane od tuče i zagovara dokidanje tih zakonskih odredbi. Uz to, Mjera 17 programa Ruralnoga razvoja RH 2014. – 2020. nudi mogućnost sufinanciranja osiguranja usjeva od tuče s čak 70 posto i to je velikoj većini poljoprivrednika vrlo prihvatljivo. Dakle, odzvonilo je dosadašnjem sustavu obrane od tuče, a prema posljednjem izvješću DHMZ-a nove količine raketa se i ne naručuju. Upleću se ovdje i EU odredbe o dvojbenoj sudbini olova i joda koji dospijevaju u atmosferu, no to je već posao Ministarstva zaštite okoliša i energetike“, kaže Matić.

Dodaje kako Županija DHMZ-u za funkcioniranje sustava zaštite od tuče plaća na polugodišnjoj osnovi, te da ako posljednja rata trenutno nije plaćena, da će biti uskoro. Razgovarajući s građanima došli smo do spoznaje da se većina njih osjeća sigurnije kada čuju eksplozije raketa uoči oluje, kao i da im nije jasno što stoji iza možebitnog ukidanja sustava zaštite. Nekako su im, kažu, sumnjive te procjene EU i naših službi. U kojem će smjeru sve ići, za sada je teško procijeniti, nadamo se samo da nam neće preostati jedino da gledamo u nebo i molimo se da pada samo kiša.