Uspon vinkovačkog ženskog džudo sporta

0
1118

U sportskoj povijesti Vinkovaca prema ekipnim i pojedinačnim rezultatima i uspjesima ženski džudo bez premca spada u najtrofejnije sportove. Početak je bio dobar. Tijekom desetljeća postizavani su uspjesi na nacionalnoj, europskoj i svjetskoj razini, a kontinuitet postoji do današnjih dana.

Prava povijest ovoga sporta započela je u Vinkovcima krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća. Godine 1969. u vinkovačkoj Gimnaziji na inicijativu prof. Milana Bašića osnovan je judo klub Polet. Od prvog treninga u rad se uključio student četvrte godine Visoke škole za fizičku kulturu u Zagrebu Josip Petrinović. U početku se treniralo u jednoj od gimnazijskih učionica, a kasnije u dvorani DTO Partizan, danas Hrvatskom Sokolu.

Održan je seminar i ispit za džudo pojaseve kojemu je pristupilo 20 članova. Među njima bilo je i 6 djevojaka i to: Ljerka Prakaturović, Maja Mirković, Ljerka Nikolić, Jasenka Majačić, Marija Matković i Marica Brčić. Od samog početka članovi kluba uključivali su se u natjecanja. Krajem veljače  1971. godine  na otvorenom prvenstvu Hrvatske u Zagrebu  vinkovačka džudašica Ljerka   Prakaturović  u finalu pobijedila je prošlogodišnju pobjednicu turnira članicu državne reprezentacije Jasnu Dukić iz Zagreba nositeljicu crnog majstorskog pojasa i plasirala se na državno prvenstvo koje je održano u Beogradu. Prvo brončano odličje osvojila je 1970. godine na prvenstvu SFRJ u polusrednjoj kategoriji. Bio je to početak jedne blistave sportske karijere.1972 godine osvojila je naslov prvakinje Jugoslavije i postala članicom državne reprezentacije. To je ujedno i prvi puta da prvakinja u ovoj kategoriji bude iz Hrvatske. Nakon toga Ljerka je kao prva sportašica Vinkovaca nastupala za jugoslavensku reprezentaciju na neslužbenom prvenstvu Europe u Bratislavi. Do 1975. godine bila je reprezentativka bivše države. Ljerka je završila vinkovačku gimnaziju, a nakon toga Fakultet za fizičku kulturu u Zagrebu. Specijalizirala je džudo, a nositeljica je majstorskog crnog pojasa 2. Dan. Nakon 20-tak godina provedenih u Kanadi vratila se u Hrvatsku. Preminula je u Zagrebu u 57. godini života.

Njezinim stopama krenuli su brojni mladići i djevojke, a zbog povećanog zanimanja za ovaj sport na inicijativu mladog profesora Josipa Petrinovića u Vinkovcima je 1972. godine osnovan Judo klub Vinkovci čiji je prvi predsjednik bio Ljerkin otac Vinko Prakaturović.

Uz Ljerku Prakaturović koja je nekoliko godina bila članica reprezentacija Hrvatske i Jugoslavije stasala je nova generacija djevojaka koje su se iako po godinama juniorke, natjecale i u seniorskoj konkurenciji. Među njima posebno su se isticale Ljubica Štefanac, Đurđa Bijelić i Tamara Majstorović.

Ljubica Štefanac   prve uspjehe bilježila je već 1974. godine. Na državnom prvenstvu održanom u Osijeku postigla izvanredan rezultat u srednjoj kategoriji osvajanjem trećeg mjesta. Bila je proglašena za istaknutu sportašicu Općine Vinkovci.1975 godine na državnom prvenstvu u Subotici bila je druga na seniorskom prvenstvu Jugoslavije, na koje se plasirala kao drugoplasirana na prvenstvu Hrvatske održanom u Baškom Polju. Zbog toga i drugih uspješnih rezultata opet bila nagrađena kao istaknuta sportašicu godine Općine Vinkovci. Iste godine postala je članicom reprezentacije Jugoslavije.

Toj generaciji judašica koje su dominirale slavonskom, hrvatskom i jugoslavenskom judo scenom pripada i Đurđica Bijelić.

1975 g. nastupila je na republičkom prvenstvu za žene održanom u Vinkovcima. Na prvom prvenstvu Slavonije u judu, koje je održano 1976. g. u Osijeku postala je prvakinja u poluteškoj kategoriji.

Na pojedinačnom prvenstvu Jugoslavije u judu za žene koje je 1977. g. održano u Osijeku, Đurđica Bijelić postala  je dvostruka vice prvakinja Jugoslavije u poluteškoj i apsolutnoj kategoriji. Iako joj je ovo bio prvi nastup na državnom prvenstvu, ona je u obje kategorije izvanrednim zalaganjem i borbenošću redom pobjeđivala sve protivnice. U finalnim borbama izgubila od daleko iskusnijih judašica. Tako je u polu teškoj kategoriji u finalu poražena od Dragice Radović iz Dubrovnika, višestruke prvakinje Jugoslavije, a u apsolutnoj kategoriji od Milene Vasić, također višestruke prvakinje Jugoslavije i vice prvakinje Evrope iz 1975. godine. Đurđica Bijelić je ovim izvanrednim rezultatima doprinijela i uspjehu reprezentacije Hrvatske koja je osvojila prvo mjesto u ekipnom poretku. Na prvenstvu Hrvatske za žene, koje je održano 1977. g. u Splitu od nekoliko vinkovačkih džudašica imala je najviše uspjeha. Osvojila dva druga mjesta u konkurenciji najboljih judašica Hrvatske. Ostvarila je vrijedan niz pobjeda u poluteškoj i apsolutnoj kategoriji svladavši državnu prvakinju i reprezentativku Smiljanu Bartulović iz Splita i viceprvakinju Jugoslavije Sandu Crnković iz Zagreba.

Na kraju se morala zadovoljiti s dva druga mjesta, jer je umor učinio svoje, budući da su se natjecanja u obje kategorije odvijala istodobno.

Na osnovu ovih rezultata Đurđica Bijelić je uvrštena u reprezentaciju Hrvatske na državnom prvenstvu u Osijeku. Na prvenstvu Hrvatske u judu za žene, koje je održano 1978. g. u Kuparima, osvojila je treće mjesto u poluteškoj kategoriji. 1977. godine proglašena je za sportašicu Općine Vinkovci.

Na prvenstvu Slavonije u judu za žene, koje je 1978. g. održano u Osijeku, nastupile su i članice Judo kluba Vinkovci koje su u pojedinačnom plasmanu zabilježile odlične rezultate, a u ekipnom osvojile su drugo mjesto. Drugo mjesto osvojila je Đurđica Bijelić koja je u finalu izgubila od klupske kolegice Tamare Majstorović. Zbog povrede nije nastupila za reprezentaciju Jugoslavije na europskom prvenstvu koje je održano u Belgiji.

U tim prvim godinama bilo je još nekoliko solidnih džudašica koje su svojim rezultatima doprinosile osvajanju ekipnih naslova prvaka Slavonije i Baranje i Hrvatske poput: Dušanke Vejnović, Suzane Čuljak, Sonje Bosak, Ksenije Agičić, Ljiljane Juhas, Biserke Đeke, Marije i Ružice Karlić te Marine i Dubravke Simonović.

Prvi dio priče o sjajnim vinkovačkim džudašicama završit ćemo s  Katom Sabelja i Tamarom Majstorović koje su u ovome sportu postigle iznimne rezultate.

Kata Sabelja nakon kratkotrajne obuke već na prvim natjecanjima ostvarila je sjajne rezultate. Na prvenstvu Hrvatske u judu za žene, održanom u Vinkovcima 1976. g. postala je prvakinja Hrvatske u lakoj kategoriji. Na prvenstvu Slavonije u judu za žene 1978. g održanom u Osijeku osvojila je prvo mjesto u polusrednjoj kategoriji. Na prvenstvu Hrvatske u judu za žene u Kuparima 1978.g.  bila je peta. Na prvenstvu Slavonije u judu za žene, koje je održano 1979. g. u Osijeku, odlično se borila u dvije kategorije i osvojila 1. mjesto u srednjoj i 2. mjesto u apsolutnoj kategoriji. Na otvorenom međunarodnom prvenstvu Rijeke za žene 1979. g. gdje su nastupile judašice iz Italije, Slovenije i Hrvatske osvojila je 3. mjesto u poluteškoj kategoriji. Za najbolju sportašicu općine Vinkovci 1976. g. proglašena je kao 16-godišnja članica Judo-kluba Vinkovci. Te godine osvojila 2. mjesto na prvenstvu Slavonije, 1. mjesto na prvenstvu Hrvatske, 3. mjesto na prvenstvu Jugoslavije održanom u Jesenicama i 3. mjesto na Kupu Abramović izgubivši u polufinalu od viceprvakinje Europe Milene Vasić iz Subotice.

Tamara Majstorović najuspješnija je džudašica Vinkovaca, Slavonije i Baranje, Hrvatske i Jugoslavije u periodu do devedesetih godina 20. stoljeća. Na prvenstvu SR Hrvatske za žene, koje je održano 1977.g. u Splitu. nastupila u superteškoj kategoriji i zauzela 3. mjesto, premda to nije bila njena kategorija.

Na prvenstvu Slavonije u judu za žene 1978. g. osvojila je prva mjesta u superteškoj i apsolutnoj kategoriji. U apsolutnoj kategoriji Tamara je pobijedila klupsku kolegicu Đurđicu Bijelić, prošlogodišnju dvostruku vice prvakinju Jugoslavije.

Na prvenstvu SR Hrvatske u judu za žene, koje je održano u Kuparima 1978.g.  u apsolutnoj kategoriji osvojila je drugo mjesto, te treće mjesto u superteškoj kategoriji i  izborila je pravo sudjelovanja na prvenstvu Jugoslavije.

Na prvenstvu Jugoslavije u judu za žene, održanom 1978. g. postala je prvakinja Jugoslavije u superteškoj kategoriji. U svojoj kategoriji svladala je sve protivnice, a u finalu Vesnu Tasić, višestruku državnu prvakinju i članicu reprezentacije Jugoslavije. 1978. g. proglašena je za  najbolju sportašicu Općine Vinkovci.

Na 12. Kupu Zagreba u judu 1979. g. na kojemu je učestvovalo 850 natjecatelja iz cijele Jugoslavije svih uzrasta u superteškoj kategoriji osvojila je prvo mjesto.

Na 15. međunarodnom Judo turniru Nagaoka, koji je održan 1979.g. u Ljubljani, osim natjecatelja iz cijele Jugoslavije, sudjelovali su i natjecatelji iz Italije, Austrije i Čehoslovačke, osvojila je 2. mjesto u superteškoj kategoriji.

Za sportašicu Vinkovaca proglašena je i 1979. g. Te godine osvojila je prvo mjesto na prvenstvu Slavonije u apsolutnoj kategoriji, te prvo mjesto u istoj konkurenciji na prvenstvu Hrvatske. U superteškoj kategoriji osvojila je treće mjesto na prvenstvu Hrvatske i drugo mjesto na prvenstvu Jugoslavije, dok je u apsolutnoj kategoriji na prvenstvu Jugoslavije osvojila peto mjesto. Kao članica reprezentacije Hrvatske doprinijela je da ekipa judaša  Hrvatske zauzme drugo mjesto u Kupu republika. Izborila je mjesto u reprezentaciji Jugoslavije na europskim prvenstvima u Kölnu 1978. g. gdje je bila najmlađa sudionica, zatim u Amsterdamu, 1979. g., te Udinama 1980. g. Na tom prvenstvu nastupila je u superteškoj kategoriji i zauzela 5. mjesto u Europi.

Na prvenstvu Slavonije za žene 1980. osvojila je 1. mjesto, te postala apsolutna prvakinja Slavonije. Na prvenstvu Hrvatske za žene 1980. u Zagrebu, osvojila je 1. mjesto u superteškoj kategoriji, a isto tako 1. mjesto u apsolutnoj kategoriji borilačkog džudo sporta. Uz bavljenje sportom, poput ostalih vinkovačkih džudašica Tamara je pozornost pridavala obrazovanju pa je u Zagrebu završila studij na Geološkom fakultetu i studij bibliotekarstva.

Vinkovačke džudašice nisu se zaustavile na ovim sportskim dostignućima. Nova generacija džudašica nastavila je s uspjesima.