Iako smo godinama učili kako je prvi dan proljeća 21. ožujka, meteorolozi u zadnje vrijeme tvrde da proljeće stiže 20. ožujka, pa bi se tako večeras u 22:58 trebali i službeno oprostiti od zime.
Proljetne temperature imali smo unazad desetak dana, što je utjecalo na naglo buđenje prirode i cvatnju biljaka, kojima ovo nenadano zahlađenje sigurno neće koristiti. No, prema prognozama Državnog hidrometeorološkog zavoda ova hladna fronta neće dugo trajati, pa bi nam se uskoro trebalo vratiti sunčano i toplo vrijeme. Zanimljivo je da meteorolozi ističu da proljeće već odavno, točnije više od dvadeset godina, započinje dan ranije, odnosno 20. ožujka.
Proljeće je najkasnije, dakle 21. ožujka, u prošlom ciklusu počinjalo početkom 20. stoljeća, pa se tako i moglo dogoditi da u razdoblje najvećeg zamaha školstva, dakle i procvata pismenosti i općeg obrazovanja, a u drugoj polovini tog stoljeća i zamaha informatičkog društva, uđemo s podatkom da proljeće počinje 21. ožujka.
Inače, postoje dvije različite metode za određivanje početka i kraja godišnjih doba, a to su astronomska i meteorološka metoda. Meteorolozi se vode meteorološkim sezonama, koje se temelje na godišnjim padanjima i rastu temperature, te stanju atmosfere. Meteorološku sezonu koordiniraju s kalendarom kako bi godišnja doba podijelili na četiri tromjesečna godišnja doba. Ovim sustavom proljeće počinje 1. ožujka i traje do 31. svibnja. Druga metoda izračunavanja godišnjih doba se temelji na astronomskim sezonama. One se odnose na položaj Zemljine orbite u odnosu na Sunce, uzimajući u obzir ravnodnevicu i solsticij.
Tehnički rečeno, astronomski kalendar utvrđuje godišnja doba prema tome kad Zemljina rotacijska os bude na 23,5 stupnjeva u odnosu na orbitu oko Sunca. Razlog zbog kojeg prvi dan proljeća nije uvijek istoga datuma je nesavršenost našeg kalendara i eliptičnost Zemljine putanje.
