Većina Hrvata ima zakonski minimum godišnjeg odmora

0
215
- Reklama -

Prema jednom hrvatskom istraživanju u kojemu je sudjelovalo 70 posto žena i 30 posto muškaraca, većina Hrvata ima zakonski minimum godišnjeg odmora i nezadovoljna je brojem dana, nerijetko se čuje s poslodavcem i s kolegama za vrijeme odmora te se teško isključuje i distancira od posla.

Rezultati su pokazali da će 38 posto ispitanika za godišnji iskoristiti više od 10 dana, njih 28% koristit će točno 10 dana, 25% od 5 do 10 dana, a 9% ispitanika neće iskoristiti nijedan dan. Najčešći odlasci na godišnji su u srpnju i kolovozu u jednakom postotku od 39%. Po popularnosti slijedi rujan s 11% i lipanj s 4%, a 7% ispitanika odlučuje svoj godišnji odmor iskoristiti u manje zastupljenom listopadu i studenom. Većina ispitanika, njih 53%, odlučuje se na uzimanje odmora dva puta godišnje. Više od tri puta uzima 29% ispitanika, dok više od četiri puta ili pak samo jednom godišnje uzima 9% zaposlenih. Čak 47% ispitanika ima zakonski minimum broja dana za godišnji odmor, a on iznosi 20 dana. Slijede ih zaposleni koji koriste od 26 do 30 dana – 28%, potom oni koji koriste od 21 do 25 dana – 23%. Tek 2% zaposlenih može iskoristiti više od 30 dana i dobro se odmoriti tijekom cijele godine. Većina, čak 66% ispitanih, nezadovoljna je brojem dana godišnjeg odmora, dok je zadovoljno tek 34%. Samo 13% zaposlenih u Hrvatskoj godišnji odmor planira prema kolektivnim godišnjim odmorima, dok 87% o tome samostalno odlučuje.

30% zaposlenih prečesto misle na posao na godišnjem, dok ih je čak 44% odgovorilo je da razmišljaju o poslu, ali da ih to ne ometa u odmaranju. Da postoje tipovi ljudi koji se potpuno distanciraju od posla i isključuju u potpunosti, govori 26% ispitanih. Čak 60% ispitanih kombinira odmor i rad, 26% vrijeme odmora koristi isključivo za dodatni rad kod kuće, dok 15% ne želi ni čuti o dodatnim poslovima i dane godišnjeg odmora koristi isključivo za odmor. Stigli su i gotovo ujednačeni rezultati kada je u pitanju komunikacija s poslodavcem tijekom odmora. Njih 49% u kontaktu je s poslodavcem putem maila i/ili telefona, dok se potpuno isključuje njih 51%. Preuzimanje posla od kolege jednako je bitna stavka u poduzeću – 58% ispitanih u potpunosti preuzima posao kolege, dok samo poneke zadatke preuzima 36%. No, postoje i situacije gdje svaki djelatnik odgovara za svoj dio posla, što potvrđuje 6% ispitanih.