Za hrvatski agrar u ovoj godini predviđeno preko 13 milijardi kuna

0
129

Proračunom Ministarstva poljoprivede osigurano je 7,7, dok je iz EU fondova plan povući 5,4 milijardi kuna, time je Ministarstvo poljoprivrede podebljalo proračun za 2019. za 500 milijuna kuna i to u dijelu za korisnike, odnosno za izravna plaćanja osigurano je 2,9 milijardi. Bila bi to najkraća bilanca koja domaćoj poljoprivredi slijedi u 2019. za koju resorno ministarstvo najavljuje niz aktivnosti, novih zakona, podzakonskih akata, daljnje povlačenje EU sredstava. U fokusu ovog ministarstva izgradnja je hladnjača, nacionalno označavanje voća i povrća kako bi potrošač u svakom trenu mogao lako prepoznati domaće proizvode, kao i unaprjeđenje sustava navodnjavanja. Kroz EU fondove poticat ćemo primarnu proizvodnju te investicije u prerađivačke pogone kako bi se stvorili novi proizvodi s dodanom vrijednošću”, najavljuju u Tolušićevom timu za 2019. U pripremi je i nacionalni strateški plan i strategija poljoprivrede za novo programsko razdoblje nakon 2021. U veljači je planirana isplata prvog dijela izravnih plaćanja, a poravnanje kreće u svibnju. U 2019. raspisat ćemo natječaje iz Programa ruralnog razvoja u vrijednosti od 2,3 milijarde kuna, čime ćemo korisnicima koji nisu samo poljoprivrednici, staviti na raspolaganje 100 posto raspoloživih EU sredstava iz ovog programskog razdoblja. Natječaji će biti usmjereni na povećanje konkurentnosti domaće proizvodnje te ulaganja u infrastrukturu i diversifikaciju poljoprivrednih aktivnosti. Porezna reforma rezultirat će i rasterećenjima krajnjih potrošača, jer smo smanjili stopu oporezivanja za voće, povrće, meso, ribu i troškove prijevoza živih životinja, a planiramo i dodatna rasterećenja građana”, najavljuje ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Nakon 2018., kada je usvojeno deset novih zakona, gdje posebno treba istaknuti važnost Zakona o poljoprivrednom zemljištu uz intenciju da se što prije ide s natječajima kako bi poljoprivrednici došli do zemlje, nova zakonska rješenja slijede i u 2019., poput Zakona o uzgoju domaćih životinja. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja, a uređuje uzgoj goveda, svinja, ovaca, koza, kopitara, peradi i sivih pčela. Uređuje i pitanja reprodukcije domaćih životinja, provedbu umjetnog osjemenjivanja i osposobljavanja uzgajivača za provedbu umjetnog osjemenjivanja, vođenje potrebnih evidencija i registra o proizvodnji i prometu zametnih proizvoda, katastar pčelinjih paša, način držanja pčela i korištenje pčelinje paše, prikupljanje podataka o uzgojnoj vrijednosti konja, upravni i inspekcijski nadzor u provedbi zakona te druga pitanja značajna za uzgoj domaćih životinja. “Uzgoj domaćih životinja u ekonomskom i socijalnom pogledu ima stratešku važnost za poljoprivredu i pridonosi očuvanju njezine prirodne i kulturne baštine. Novim zakonom želimo osigurati učinkovitu provedbu uzgojnih programa te unaprijediti uzgoj domaćih životinja i stočarsku proizvodnju u nas”, ističe ministar Tolušić, uz poruku da bez domaćih životinja nema kvalitetne i zdrave domaće hrane, a time ni izvora prihoda za poljoprivrednu zajednicu u ruralnom prostoru. Prvog siječnja startao je i Zakon o poljoprivredi kojim se uređuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike te se daje jasniji okvir za provedbu mjera, a sve u svrhu osiguravanja nastavka konzistentnosti i unaprjeđenja okvira Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU-a 2014.-2020. Najavljeno je i uvođenje međunarodnih standarda za hranu, smjernica i kodova dobre prakse – tzv. Codex Alimentarius, a kako bi se osigurala zaštita zdravlja potrošača i pošteni postupci u trgovini hranom.