Katolici diljem svijeta danas obilježavaju blagdan Svetog Ante, jednog od najštovanijih svetaca kojega se časti ne samo u Padovi, gdje je podignuta prekrasna bazilika u kojoj se čuvaju njegovi posmrtni ostaci, već i u cijelom svijetu.
Sveti Antun je svetac bolesne djece, siromaha i zatvorenika, a mnogi mu se utječu kad mole za izlječenje. Brojne hrvatske katoličke župe, zajednice i misije u hrvatskom iseljeništvu slave blagdan sv. Antuna. Na ovaj blagdan djeca zajedno s roditeljima odlaze na misu i blagoslov u svoje misije i nose ljiljane, jedan od simbola ovog velikog sveca.
“Ti dobro znaš kolike me poteškoće i pogibli okružuju. Jačaj me da ih požrtvovno svladavam i da uvijek spremno svjedočim svoju vjeru. Isprosi mi da Boga ljubim iznad svega i da trajno prihvaćam njegovu svetu volju – i onda kada to od mene zahtijeva žrtvu i odricanje. Daj mi da iskreno i velikodušno ljubim i svoju braću, da se nikada ne zatvorim u sebe već da služim svomu bližnjemu, da tješim žalosne i pritječem u pomoć siromašnima. Zagovaraj me i jačaj svojim primjerom kako bih mogao živjeti i umrijeti u milosti i prijateljstvu Božjem. Amen.”, zagovara danas Vinkovčanin pater Stjepan Ivan Horvat.
Biografi koji su pisali o njemu nazivali su ga „braniteljem potlačenih“, jer se na poseban način u svom svećeničkom životu i propovijedima stavio na stranu odbačenih i siromašnih ljudi. Bili su to ponajprije duhovni siromasi, grešnici, ali i materijalna sirotinja njegova doba koja je vapila za komadićem kruha.
Poznate su misli i snažna poruka svetog Ante: „Jao onima koji imaju pune podrume vina i žita, dva ili tri para odjeće, dok Kristovi siromasi prazna želuca ili polugoli prose na njihovim vratima, pa ako im što treba, daju im preko srca, daju malo ili lošije od lošijega.“ Biti milosrdan za sv. Antu znači „siromašnome pokloniti srce, ne samo iz ljubavi nego i kroz suživot i patnju“. Ta snažna poruka vrijedi i danas. Odnosi se na svakoga od nas.
Ovaj omiljeni svetac u katolika danas se slavi i u Vinkovcima gdje vjernici pohode vinkovačku Malu crkvu kako bi mu predali svoje molitve, zahvale i brige.
Podsjećamo, osim u 5,6, 7:30 i 9, prijepodnevne mise na rasporedu su još u 10:30 i 12 sati nakon čega je predviđen blagoslov djece i ljiljana. Poslijepodne, euharistijska slavlja počinju u 16 i 17:30, a nakon potonje također slijedi blagoslov djece i ljiljana. Večernju svečanu svetu misu u 19 sati već tradicionalno predslavi đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.
