19 C
Vinkovci
Subota, 2. srpnja 2022.

Dogovoreni svatovi obilježavali su se ispijanjem rakije iz čuture ili buklije

Više od autora

- vl promo-

Antonija Periša
Antonija Periša
antonija.perisa@novosti.hr

FOTO: Narodni.NET

Živimo u dijelu Lijepe naše gdje su svadbene svečanosti dovedene do razine iznad za razliku od onih u središnjoj Hrvatskoj, Istri ili Dalmaciji. Poštujemo više običaja, ipak se drži do tradicije i starije generacije ne žele pustiti mladima omraženi ples s mladom, bacanje buketa i slično. Za, kako kažu, najvažniji dan u svom životu svi žele izgleda najbolje što mogu, svoje goste ugostiti kao nitko dosad, ali žele i da vlada savršena harmonija ne samo taj dan, već i nekoliko dana prije, kada u većini slavonskih kuća već počne dernek.

Listajući arhivu Vinkovačkog lista, naišli smo na članak o ženidbenim običajima koji su preneseni na papir 1993., a čitajući ih shvatili smo da današnji mladi ne znaju koliko ima je danas sve olakšano. Pa hajde da krenemo iz početka – „Ženidbeni običaji odvijaju se stoljećima na gotovo isti način, pojedini elementi običaja izvode se neprekidno iako su izgubili smisao i značenje, odnosno više nisu u funkciji“.

Pa se tako navodi kako su u vrijeme seoskih, odnosno obiteljskih zadruga,  mladići i djevojke bili prisiljeni ulaziti u brak s osobama koje nisu sami odabrali već su im drugi birali najpogodnije izbore. Isto kao što nisu birali s kim će provesti život, isto tako nisu ni odlučivali niti o tijeku svadbe. Kasnije su dobili pravo samostalno birati pa su se mladi upoznavali na prelima, sijelima, u kolu pred crkvom, na proštenjima i slično.

Ženidbe su se skoro uvijek odvijale u jesen ili zimu, kada su poslovi na polju gotovi, a kuća prepuna hrane. Tadašnji ženidbeni običaji započinjali su „ogledima“ – posjet dvije žene iz mladićeve kuće, najčešće svekrva s još nekim. Zanimljivo je da su se tijekom poštivanja običaja kroz stoljeća koristili gotovi obrasci ponašanja i govora koji su se prenosili s koljena na koljeno. Nakon toga bi prosci došli u kuću, a nekada bi sakrili zašto su došli već bi se predstavili kao lovci ili pastiri, a znak da dogovora svatova bilo je otpijanje gutljaja alkohola iz buklije ili čuture.

Prije vjenčanja mlada se svakodnevno darivala, a na „prstenovanju“ je kum određivao tko će imati ulogu svata, gajdaša, barjaktara, kočijaša… Na svadbi je bilo oko tridesetak ljudi, a ona je bila ispunjena ritualima tjeranja zlih duhova – u krilo mladenke stavljalo se muško dijete kako bi se potaknula plodnost, ljubio se kućni prag kako bi se „izmirilo“ s kućnim duhovima i slično, a krug se svatovskih običaja ranije zatvarao nekoliko dana nakon kada bi mladenka „pobjegla“ ili bi je mladić „oteo“ i odveo sa sobom.

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno