Sve što je u Hrvatskoj tijekom proteklih dvjestotinjak godina bilo posvećeno skladatelju prve hrvatske opere „Ljubav i zloba”, Vatroslavu Lisinskom predstavljeno je vinkovačkoj publici na izložbi čiju organizaciju zajednički potpisuju domaćin Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci i Ogranak Matice hrvatske.

„Ovo je naša prva zajednička suradnja u mom mandatu i iskreno se nadam da neće biti posljednja s obzirom na to da dr. Švagelj i ja imamo zajedničkih ideja koje se nadamo ostvariti uključujući i impozantniji izložbeni prostor nove knjižnice. S obzirom na broj korisnika koji nas dnevno posjeti, veliki broj Vinkovčana imat će prigodu vidjeti ovu posebnu izložbu,” pozvala je sugrađane u knjižnicu ovom prigodom ravnateljica Vedrana Lugić.

Posvećenu 200. obljetnici rođenja hrvatskog preporoditelja koja je obilježena 2019. godine, vlastitu zbirku predstavio je dugogodišnji potpredsjednik Matice hrvatske i veliki prijatelj Vinkovaca Stjepan Sučić. Posjetitelji knjižnice mogu ju prigodno pogledati do 30. svibnja.

„Ovdje će vidjeti velebnu zbirku svega posvećenog Vatroslavu Lisinskom – od njegovih samih početaka, prvih objavljenih partitura, nota, kritika do raznih notnih zapisa sačuvanih na gramofonskim pločama i suvremenim CD-ima jednog od najvećih velikana hrvatske glazbe. Tek kada ovo vidimo postajemo svjesni koliki je trag ovaj čovjek ostavio u hrvatskoj povijesti, a sigurni smo da će živjeti i u hrvatskoj budućnosti,” istaknuo je u ime vinkovačkih matičara predsjednik doc.dr.sc. Dražen Švagelj.

Pretisak Gajeve Danice Ilirske svjedok je koliko je pjesma i glazba bila utkana u bilo hrvatskog puka onoga vremena. Vrhunac Hrvatskog narodnog preporoda, prenesen u novinama preporoditelja, za vrijeme dok je u Hrvatskom saboru još uvijek latinski službeni jezik, bila je upravo praizvedba Ljubavi i zlobe, prve opere na hrvatskom jeziku, vrhunskog glazbenog djela, tumači autor izložbe „Knjige, časopisi i notni zapisi” Stjepan Sučić.

Hrvatske pjesmarice od prije dvije stotina godina na ovamo sadrže napjeve iz svih krajeva Lijepe naše što je odgovor na kulturnu potrebu naroda prožetog glazbom i pjesmom ukorijenjenoj u hrvatskoj tradiciji, tumači autor izložbe.

„Lisinski i cijelo društvo hrvatskih preporoditelja važni su jer su sve snage upregnuli u organizaciju najviše razine kulturnog života promišljajući ga na način dostojan naše baštine, uporišta za suvremenost i jamstva budućnosti. Ovaj velikan stvorio je autohtoni glazbeni izraz i najeuropskije je ime Hrvatske 19. stoljeća, rekao je Krleža,” a svojom zbirkom potvrdio Sučić. „Pjesmom treba pokrenuti prosvjetu kako bi se došlo do slobode, što nije deklarativna nego promišljena razina,” zaključuje i otkriva misli hrvatskih velikana autor izložbe posvećene skladatelju Vatroslavu Lisinskom matičar Stjepan Sučić.