U ponedjeljak, 13. srpnja, navršit će se 14 godina kako je Hrvatski sabor Općini Otok dodijelio status grada i na taj dan Otočani i Komletinčani slave Dan grada. O Otoku i Komletincima danas razgovarali smo s gradonačelnikom Josipom Šarićem.
• Otok je, uvijek ističete, u potpunosti opravdao težnju da postane gradom kroz svoj razvoj u administrativno, gospodarsko, prometno, a uskoro i značajno turističko središte. Krenimo od nazivnika administrativno središte. Za jedan grad vrlo je važno koliko javnih usluga može omogućiti svojim građanima kao i svima onima koji su u bližoj okolici, a čime postaje središte određenoga područja.
− U ovom trenutku mi u Otoku imamo ispostavu Ureda državne uprave Vukovarsko-srijemske županije, ispostavu Službe za prostorno planiranje, gradnju i zaštitu okoliša VSŽ, ispostavu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Vinkovci, ispostavu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Područne službe Vinkovci, ispostavu Područne službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Vukovaru, ispostavu Zavoda za hitnu medicinu VSŽ, uz ambulantu obiteljske medicine, sada imamo i ambulantu za fizikalnu rehabilitaciju Odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju vinkovačke bolnice, Policijsku postaju Policijske uprave vukovarsko-srijemske te javnog bilježnika što je vrlo važna institucija kada je riječ o potrebama građana. Ono što nemamo to je ispostava Porezne uprave i oko toga razgovaramo već neko vrijeme, a s Ministarstvom pravosuđa imamo dogovor da se u Otoku otvori stalna služba Općinskog suda Vinkovci, koja je ovdje svojevremeno i djelovala kroz sudbeni dan. Dakle, izuzev ove dvije institucije, u gradu Otoku imamo sve državne službe i to je ono što je iznimno važno jer nekih 15 do 16 tisuća stanovnika koji žive na ovom području nema nikakve potrebe ići u Vinkovce ili u Vukovar. Oni sve svoje potrebe u tom smislu rješavaju u Otoku. Dakle, mi smo kao grad doista postali administrativno središte.
• Danas Otok zovete “malim gradom, velikih projekata”. Koji su to veliki projekti?
− To su četiri naša najvažnija projekta koja smo imali u prošloj, ovoj i završavamo u sljedećoj godini. To je Poduzetnički inkubator vrijedan 2 milijuna eura, koji je sada već djelomično i popunjen. Tu je i dječji vrtić vrijedan oko 1 milijun eura koji će sada imati mogućnost primanja tri skupine djece, a ima i jaslice, sportsku dvoranu i još neke sadržaje koji ga čine vrlo modernim i funkcionalnim vrtićem. Također, u završnoj etapi nam je veliki projekt “Vrata spačvanskog bazena”, novi turistički proizvod na Otočkim virovima. I tu je, kao najveći projekt u financijskom smislu, aglomeracija odnosno izgradnja 26 kilometara kanalizacijske mreže, 10 kilometara u Otoku i 16 kilometara u Komletincima, s 1440 besplatnih priključaka za građane, s tim da sustav za pročišćavanje već imamo od ranije. Ti radovi trebali bi biti dovršeni na proljeće iduće godine i time će kanalizacija na području grada Otoka biti kompletno završena. Tako se, kada je riječ o komunalnoj infrastrukturi, svrstavamo u red najuređenijih gradova u Hrvatskoj i možemo se slobodno mjeriti s najuređenijima u Europi. Govorimo o plinskoj mreži, vodovodnoj mreži s priključenjem na Regionalni vodovod, sustavu odvodnje te kompletno novoj led rasvjeti. Tako da smo došli u poziciju da se sada u komunalnom smislu, budući da smo sve kapitalne komunalne projekte riješili, bavimo onim što bih nazvao nadgradnjom, a to je uređenje šetnica, pješačkih i biciklističkih staza, drvoreda i ostalih sadržaja.
• Među spomenuta četiri projekta kao vrlo važan izdvajate projekt “Vrata spačvanskog bazena – Izgradnja i opremanje Bioekološko–edukacijskog centra Virovi”, koji Otok pozicionira kao buduće turističko središte Vukovarsko-srijemske županije.
− “Vrata spačvanskog bazena” jedan je od naših najvećih i meni osobno najdraži projekt. Projekt je vrijedan oko 25,5 milijuna kuna, a s 19 milijuna kuna sufinanciran je EU sredstvima, a ima status najvažnijeg turističkog projekta u županiji i dio je Strategije razvoja Vukovarsko-srijemske županije. Sastoji se od više aktivnosti, od izgradnje komunalne infrastrukture, do raznih istraživačkih, stručnih, znanstvenih aktivnosti i skupova i osmišljavanja raznih turističkih sadržaja. Trenutačno u završnoj je etapi izgradnja Bioekološko-edukacijskog centra, hotela kapaciteta 64 ležaja, s restoranom, multimedijalnom dvoranom, caffe barom, wellnessom, vanjskim bazenom, dva dječja igrališta… Rekao bih kako je to jedan vrlo kompletan turistički sadržaj i ponuda, a već sada planiramo i dalje. Tu je projekt “Vrata spačvanskog bazena – Virovi II” kojim se planira priprema novih sadržaja na području Virova i Čistina, a u planu je i prostor nekadašnje ciglane, koji nam je država nedavno darovala, pretvoriti u sportsko rekreativni prostor s ribnjakom, šetnicama, dječjim igralištima i drugim sadržajima.
• Ističući kako je u gradu Otoku puno razloga za zadovoljstvo projektima, spominjete iznos do 238 milijuna kuna.
− Dosta je tu projekata. Uz četiri spomenuta velika, svakako treba spomenuti i projekt “Zaželi” kroz koji zapošljavamo ove godine ukupno 70 žena. Ako usporedimo naš proračun, u postotku ili proporcionalno u odnosu na broj stanovnika ili na raniji proračun, mi spadamo sigurno u pet do deset najuspješnijih gradova u Hrvatskoj. Tako je naš proračun prije dvije godine bio 17 milijuna kuna, a prošlogodišnji je bio 71 milijun kuna. Dakle, među onima smo koji najbolje koriste EU fondove, a sve te projekte praktički odrađuju četiri osobe zaposlene u našoj Razvojnoj agenciji. Mislim da stvarno možemo biti zadovoljni u tom pogledu. Važno je naglasiti da je sve što mi radimo mjerljivo brojkama. Tako u prošloj, ovoj i sljedeće dvije godine mi u projektima imamo tih 238 milijuna kuna. Ako uzmemo jednu sredinu s oko 6 tisuća stanovnika u dva naselja, Otoku i Komletincima, to je jako puno novaca. S aglomeracijom koja je 87 milijuna kuna, cestogradnjom koja je nekih 70 milijuna kuna, 86 milijuna kuna koliko su EU fondovi i s još nizom nekih naših manjih projekata dolazimo do famoznog iznosa od 238 milijuna kuna.
• Spomenuli ste cestogradnju s kojom se Otok profilirao i kao prometno središte. Što je tu važno istaknuti?
− Prošle godine u ovo vrijeme otvorili smo cestu Otok-Slakovci, završnu dionicu tzv. Šokačke magistrale. Sada smo u projektiranju i lobiranju izgradnje ceste Otok-Bošnjaci. U sljedećoj godini vjerujemo da bi se u potpunosti izgradila dionica između Otoka i Virova, a onda i dionica između Virova i Bošnjaka. Nakon izgradnje ceste Otok-Bošnjaci, naš grad bi doslovno bio najbolje prometno povezano mjesto u našoj županiji. Dakle, tu su ceste Vinkovci-Otok, Vukovar-Otok, Lipovac-Otok odnosno Nijemci-Otok i sada Bošnjaci-Otok. U tom prometnom smislu vrlo smo zanimljivi za Cvelferiju kojoj put za Vukovar odnosno Vinkovce skraćujemo za nekih 13 kilometara i ti ljudi više ne idu preko Županje u Vinkovce ili Vukovar već isključivo preko Otoka. Svima nama skratili smo put do središta županije, a Vukovarcima smo izlazak na auto cestu skratili za nekih 15 kilometara i oni više ne idu preko Vinkovaca nego preko Otoka. Sve u svemu, očito smo uspjeli u našoj nakani da postanemo i prometno središte.
• Isto tako ističete i da ste uspjeli postati gospodarsko središte ovoga kraja.
− Nositelj našega gospodarstva je tvrtka Bjelin vlasnika Darka Pervana. On je naš najveći investitor, jedan od najvećih u županiji pa čak i u Hrvatskoj. Tvrtka Bjelin ovoga trenutka priprema početak gradnje nove tvornice za spajanje furnira, koja donosi minimalno 50-ak novih radnih mjesta. Već sada zapošljavaju nekih 160 ljudi s iznimno visokim plaćama. Najniža plaća 5,5 tisuća kuna, a prosječna plaća oko 6,5 tisuća kuna. To je nešto što, ne samo za Otočane i Komletinčane, već općenito za ljude iz naše neposredne blizine, znači jako puno i mogu reći kako ću se, danas s pozicije gradonačelnika, sutra možda saborskog zastupnika, boriti i lobirati da ova tvrtka dobije što veću količinu sirovine kako bi mogli zapošljavati što više ljudi jer nema ništa prirodnije od toga da sirovina koju nam daje naše šumsko bogatstvo ostaje ovdje, a ne da ode negdje dalje. Inače, danas u Bjelinu radi 35 ljudi izvan područja grada Otoka i nas raduje ta činjenica To je pokazatelj da postajemo i gospodarsko središte. Nekada su svi iz Otoka išli raditi u Vinkovce, a danas ljudi sve više dolaze raditi u Otok i to nas raduje. Grad Otok, inače, potiče poduzetnike kroz naše programe i to nismo smanjivali unatoč koroni, bili smo odgovorni i solidarni, a u našoj Poduzetničkoj zoni stvorili smo odlične uvjete za razvoj poduzetništva.
• Koliko je sve što ste naveli i sve ostalo što radite kako bi pomogli mlade obitelji, poput izrazito visokih naknada za novorođene bebe, utjecalo na eventualno poboljšanje demografske slike u Otoku i Komletincima?
− Potpore za bebe su značajne. To je 5 tisuća kuna za prvo dijete, 7,5 tisuća kuna za drugo dijete i 10 tisuća kuna za treće i svako sljedeće dijete. To, međutim, nije najvažnije. Po meni najbolja demografska mjera je dobro plaćeno radno mjesto i to je najvažniji razlog zašto bi netko ovdje ostao ili se vratio. Rekao bih kako mi trenutačno imamo dobru situaciju. Mislim da je proces iseljavanja zaustavljen, a već imamo i nekoliko obitelji koje su se vratile. Prošle godine Institut “Ivo Pilar” za nas je napravio jednu ozbiljnu analizu koja je pokazala kako su s područja Otoka u razdoblju od pet godina odselile 442 osobe. Ako to usporedimo recimo s Ilokom, koji je otprilike iste veličine i otprilike istoga broja stanovnika, iz Otoka je otišlo puno manje ljudi. Žao mi je što je to tako u Iloku, a kod nas se osjeća jedna pozitivna atmosfera, mi smo, kako to volim reći, “žilavi” i borimo se da nam bude bolje.
• Kako bi im bilo bolje i kako bi mogli što kvalitetnije raditi bore se i vaše udruge, klubovi i društva. Na što mogu računati od svoje Gradske uprave?
−Za udruge, klubove i društva značajna su izdvajanja iz proračuna, barem je tako bilo do korone. Sada će to biti malo korigirano što treba razumjeti, ali potpora neće izostati. Svi su oni dio grada i mi ih doživljavamo kao dio našeg zajedničkog tima. Od Gradske uprave, Razvojne agencije, komunalnog poduzeća, knjižnice, vrtića do udruga, društava, klubova, svi mi pomažemo da Otok bude tako lijep kao što je i da imamo jednu pozitivnu atmosferu. Naravno, ima ljudi koji imaju pravo reći kako nešto nije dobro ili je moglo biti bolje, ali ako bi usporedili nekakva vremena, a Dan grada je prigoda za prisjetiti nekih naših početaka i pogledati gdje je Otok danas, držim, bez imalo pretencioznosti, da smo, uz grad Vukovar, sredina koja se najviše razvila nakon Domovinskoga rata, s činjenicom da je Vukovar razvila država, a ovo su rezultati našega rada.
• Što bi onda bila poruka gradonačelnika svojim sugrađanima u povodu Dana grada?
− Mislim da naši građani, kao i svi ostali, mogu vidjeti da smo mi doista administrativno, gospodarsko, prometno, kulturno, a uskoro i turističko središte. Dakle, status grada nije ostao mrtvo slovo na papiru nego je Otok, udaljen dvadesetak i nešto kilometara od Vinkovaca i Vukovara i tridesetak od Županje, iskoristio tu poziciju kako bi se realizirao kao mikro centar i upravo tako ja i vidim razvoj naše lokalne samouprave, u jačanju onih sredina koje to mogu, a Otok očito može, i čuvanju, a ne gašenju malih općina koje trebaju egzistirati uz nositelje razvoja na određenom prostoru baš kao što je to grad Otok. A u povodu našega dana, Dana grada Otoka, svojim sugrađanima, Otočanima i Komletinčanima, želim najviše zdravlja, sreće i obiteljskog zadovoljstva te strpljenja i vjere u sebe, u nas i u budućnost našega grada!
