Poljoprivredno šumarska škola u Vinkovcima smjestila se na jedinstvenoj lokaciji među stoljetnim stablima parka Lenije, među stablima koja svakodnevno pričaju vinkovačku povijest. Jedan od onih koji je priča na poseban način smješten je u samom dvorištu škole, a dio je debla hrasta lužnjaka i simbol snage hrvatskih šuma.

Poljoprivredno šumarska škola od svoga osnutka, davne 1946. godine, njeguje strateške vrijednosti svoga kraja i regije poljoprivredu i šumarstvo kroz obrazovanje generacija učenika u poljoprivrednim i šumarskim zanimanjima. Tako je sačuvala i eksponat dio debla hrasta lužnjaka iz naših šuma. Naime, prije 10 godina, zahvaljujući donaciji djelatnika Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije, Pavi Dragičeviću, ovaj hrast pronašao je mjesto ispred Poljoprivredno-šumarske škole u stoljetnom parku Lenije gdje je i smještena škola koja obrazuje učenike iz područja šumarstva za potrebe naših šumarija. Osim što svojim stasom „čuva“ školu i njezine učenike, hrast je postao i nastavno pomagalo učenicima šumarskog programa koji su uz stručnu pomoć nastavnika određivali starost stabla i došli do spoznaje da je staro oko 138 godina. Hrast i slavonska šuma često su bili i inspiracija književnicima, pa su učenici hrast ukrasili dijelom teksta iz djela „Slavonska šuma“ vinkovačkog pisca Josipa Kozarca.

„U tijeku su poslovi vezani za konzervaciju i zaštitu hrasta, a zaštita od vremenskih nepogoda je kapica od letvica koje su dio istoga hrasta, da ga sačuvamo od propadanja. Želimo da nam još dugo krasi dvorište škole kao simbol i zaštitni znak ovog podneblja, gdje je sastavni dio života i tradicije“, rekla nam je zamjenica ravnatelja Ružica Zucić.

„Mladi povjesničari“ ove škole istražili su što se kroz povijest događalo u životu ovoga hrasta i to opisali kronološki. Uz pomoć voditeljice spomenute izvannastavne aktivnosti, profesorice Ružice Lenđer, u njegove su godove upisali dijelove naše prošlosti i to metodom utvrđivanja njegove starosti.

„Kada bi imao mogućnost govora, ispričao bi nam slavonsku i hrvatsku povijest. U  godovima smo prikazali prošlost o kojoj naš hrast svjedoči i odabrali nekoliko važnih događaja – počevši od imenovanja Vinkovčanina Josipa Šokčevića hrvatskim banom 1860., pa sve do procesa nastanka suverene i samostalne Republike Hrvatske od 1990. do 1992. godine“, pojasnila je Lenđer.

Ističe kako je za školu važna 1946. godina jer je tada osnovana naša škola pod nazivom Savezna srednja stručna škola za obrazovanje učenika u poljoprivrednom strojarstvu. Škola je tada imala izuzetnu reputaciju te učenički dom, stočnu farmu i najmoderniju poljoprivrednu mehanizaciju, ali i velike površine obradivog zemljišta. Naglašava još i 1881. kada je ukinuta Vojna krajina, što za naš grad označava prekretnicu u društvenom i demografskom razvoju. U tom razdoblju ključan je dolazak željeznice kojeg dovodimo u vezu s iskorištavanjem i transportom slavonskih šuma.