Etnološki odjel Gradskog muzeja Vinkovci odnedavno vodi nova djelatnica Muzeja, Vinkovčanka Mia Sidorov, magistra arheologije i antropologije, koja je u vinkovački Muzej dolazi po umirovljenju dosadašnje etnologinje mr.sc. Ljubice Gligorević.
Mia Sidorov rođena je u Zagrebu (1991.). U Vinkovcima završila je Osnovnu školu Josipa Kozarca i Gimnaziju Matije Antuna Reljkovića, nakon čega u Zagrebu upisuje Studij arheologije i Studij antropologije na Filozofskom fakultetu. Uz fakultetske obveze tijekom studiranja vrijeme je našla i za bavljenje volontiranjem u radu sa žrtvama i svjedocima kaznenih djela i prekršaja te pravljenje eksperimentalnih dokumentarnih filmova kratke forme.

Od malih nogu očarana izlošcima i atmosferom vinkovačkog Muzeja
Odrastajući u Vinkovcima vrlo rano upoznala se s blagom koje kriju zidovi vinkovačkog Muzeja. “Još prije nego sam krenula u osnovnu školu, s tatom sam često išla u naš Muzej i bila sam očarana izlošcima i atmosferom, tako da sam odmalena htjela biti arheologinja. Pri tim prvim posjetima o izlošcima nisam skoro ništa znala, ali me zaintrigirala njihova starost i priče koje su nosili sa sobom, o vremenu iz kojega potječu i o ljudima koji su ih koristili tako da sam počela čitati knjige o povijesti i arheologiji koje su mi bile strašno zanimljive. Onda sam počela tražiti još više knjiga o tome i to je bila prva motivacija za upisivanjem arheologije jednog dana. To i filmovi o Indiani Jonesu. Ta želja je ostala uz mene kroz osnovnu i srednju školu, a na kraju sam odlučila arheologiju upisati dvopredmetno, kako bih mogla studirati i antropologiju. Ubrzo sam shvatila da imam najveći interes za kulturnu antropologiju i promatranje arheologije kroz antropološku prizmu”, ističe Mia Sidorov.
Ponajljepši izlošci u Hrvatskoj, a k tome i neki koji su potpuno unikatni
Kada je riječ o vinkovačkom Muzeju, u kontekstu karte muzejskih ustanova u Hrvatskoj, ali i šire, drži kako tu nema mjesta skromnosti. “Živimo na području koje ima dugu, turbulentnu i neprekinutu povijest te upravo zbog toga imamo neke od najljepših izložaka u Hrvatskoj, a k tome i neke koji su potpuno unikatni. Nažalost, naša regija nije turistički posjećena kao što je to naša obala i iako kroz cijelu godinu u Muzeju imamo grupe koje nam dolaze odasvud, izlošci koje mi imamo zaslužili su da oko njih konstantno vrve posjetitelji. Najdraže mi je kada kolege s faksa posjete vinkovački Muzej i oduševljeno idu iz jedne prostorije u drugu, ne znajući gdje bi prvo pogledali, jer gledaju u predmete na kojima su polagali ispite i na kojima se temelje hrvatska arheologija i etnologija”, ističe naša sugovornica.
Dolaskom u Muzej Mia Sidorov preuzela je brigu o velikoj Etnološkoj zbirci koja se sastoji od više cjelina, a najreprezentativnija građa izložena je u Stalnom postavu “Etnologija Vinkovaca i okolice”.
“Stalni etnološki postav sada je u dvadesetoj godini postojanja, a postavila ga je mr. sc. Ljubica Gligorević, koja je bila dugogodišnja etnologinja u Gradskom muzeju. Postav i Etnološka zbirka sastoje se od predmeta od kojih su mnogi darovani Muzeju od strane raznih obitelji koje su tako htjele pomoći očuvanju tradicije našeg kraja, ali na neki način i očuvanju svojih obiteljskih povijesti. Tako kod nas možete vidjeti tradicionalnu šokačku sobu i okućnicu, ali i primjer toga kako je izgledala prostorija koja je uređena pod građanskim utjecajem”, ističe Mia Sidorov.
Nastavak brige o očuvanju mnogih kulturnih fenomena koji nestaju
Etnološki postav, kaže, jako lijepo pokazuje bogatstvo tradicije ovoga prostora, ali ima i izložaka koji potječu iz izvaneuropskih kultura. Njezina je želja kvalitetno nastaviti voditi brigu o očuvanju mnogih kulturnih fenomena koji nestaju jer ne može svaki običaj, zanat ili predmet zauvijek ostati dio svakodnevnog života zajednice, pa su tu muzeji koji će ih zabilježiti kako se na njih ne bi zaboravilo. Ono što je izloženo u muzeju, kaže naša sugovornica, nisu samo predmeti koje vrijedi doći pogledati, to su proizvodi kultura unutar kojih su nastali i kao takvi oni nam govore o nekadašnjim potrebama, vrijednostima i načinima života.
Kulturno antropološka istraživanja i projekti
“Nema ništa ljepše nego pregledavajući predmet primijetiti da je nekako individualiziran od strane osobe koja ga je koristila, bilo da je na neki način istrošen od konstantnog korištenja ili obilježen tako da se zna čiji je. Želja mi je približiti etnologiju vinkovačkog kraja našim građanima kroz pokazivanje da su naši izlošci jednom imali svoj život i da se upravo na njihovoj proizvodnji i korištenju razvijala kultura i društveni život našeg područja. Pri tome želim zastupati Šokce, ali i odati priznanje mnogim manjinama koje smo imali sreću kroz povijest imati na ovom području i koje su obogatile naše vokabulare i jelovnike, jer što bi danas bila jedna proslava bez, na primjer, dobošice i gulaša”, ističe Mia Sidorov najavljujući kulturno antropološka istraživanja i projekte kojima će se baviti, a koji potječu iz želje za populariziranjem etnologije i tradicijskog života.