Iako smo prošle godine bili pod brojnim restrikcijama i ograničenjima što je dovelo do dramatičnog pada gospodarskih aktivnosti, cijene nekretnina u cijeloj Hrvatskoj jedine su nastavile rasti kao u najboljim vremenima. Vinkovci nisu izuzetak.
Skok cijena nekretnina u 2020. godini bio je najveći u posljednjih 14 godina. Hrvatska je bila iznad europskog prosjeka s godišnjim povećanjem cijena nešto jačim od šest posto. U gradu Zagrebu u pet godina cijene su porasle visokih 41 posto, na Jadranu je taj petogodišnji skok bio nešto skromniji – 27 posto, a u ostatku zemlje kvadrat stana ili kuće u prosjeku je bio viši za 13 posto. Prema hrvatskom statističkom zavodu, cijene novih kvadrata od 2015. do kraja 2020. u prosjeku su rasle deset posto, a postojeće su nekretnine poskupjele za trećinu. Početak osjetnijeg rasta cijena poklopio se s državnim programom poticane stanogradnje, putem kojega je dosad prodano 17,5 tisuća stanova, za što je država izdvojila 1,2 milijarde kuna.
Cijene stambenog prostora koje su u lipnju oglašavane u Vinkovcima nisu prelazile iznose od 1500 eura po kvadratu. Prema najnovijim podacima, cijene kvadrata novih stanova na području grada Vinkovaca kreću se od 1.200 do 1.400 eura, a prije pandemije su bile od 900 do 1150 eura. Cijene rabljenih stanova kreću se od 650 do 1000 eura po m2, ovisno o stanju i uređenosti stana, potrebi adaptacije, godini gradnje, infrastrukturi, lokaciji.
“Nakon više godina pada, cijene nekretnina na našem području u posljednje dvije, tri godine su porasle. Sigurno je više razloga za to, po našem mišljenju na njihov rast najznačajnije su utjecali povoljni stambeni krediti za mlade obitelji uz povoljnu kamatu subvencioniranu od strane države. Time je mladim obiteljima omogućeno da kupe nekretninu na kredit do 30 godina. Istovremeno prodavatelji su povećali cijene nekretnina, a država i za mlade uvela obvezu plaćanja poreza na promet nekretnina, čime se ukupan povoljni efekt za kupce umanjio”, rekao nam je Ivo Bikić, direktor vinkovačke agencije Procella nekretnine. Napominje kako su prema njihovim praćenjima cijene stanova u posljednjih 10 godina porasle do 20%, dok su cijene kuća rasle nešto sporije – do 10% u odnosu na prijašnje, a značajno su porasle i cijene poljoprivrednog zemljišta.
Osim povoljnih stambenih kredita, na veće cijene utjecala je naravno i pandemija koronavirusa, u smislu smanjenog kretanja stanovništva, usporavanja iseljavanja i manjim dijelom povratka iseljenog stanovništva. Kako saznajemo, značajno se brže prodaju stanovi nego kuće, ali ih nema dovoljno slobodnih na tržištu, za razliku od kuća kojih ima u ponudi bitno više.
“Različite kategorije kupaca kupuju različite tipove nekretnina. Nekima su dostupni manji i jeftiniji stanovi i kuće, ali je primjetan veći interes za luksuznije, kvalitetno izgrađene i opremljene stanove na dobrim lokacijama”, dodaje Bikić te ističe kako u njegovoj agenciji misle da se zbog porasta cijena nije značajno povećao promet nekretnina. Promet se dijelom povećao i zbog preusmjeravanja likvidnih sredstava građana koji su bila na štednji u bankama (uz vrlo niske kamate) u nekretnine koje su kod nas tradicionalan način čuvanja vrijednosti.
Kako to izgleda u praksi saznali smo od Filipa i Anamarije koji već dugo razmišljaju o kupnji kuće ili stana. Posljednjih nekoliko mjeseci intenzivno su se bacili u potragu, no, kako kažu, poprilično bezuspješno. “Ciljamo na kuću, iako je i stan opcija. Dugo već razmišljamo i pratimo cijene, a u zadnjih par mjeseci smo malo više počeli tražiti nešto što bi nam odgovaralo cijenom, lokacijom i kvalitetom. Sve je malo preskupo, ako je nešto malo bolja i jeftinija cijena, tu treba još dosta radova koji bi nas koštali doslovno koliko i cijela kuća ili stan. Jednostavno su velike cijene za ovaj grad”, napominju ovi mladi zaručnici. Trenutno su u najmu u stanu koji plaćaju itekako previše za naše standarde, pa se nadaju kako će uskoro “iskočiti” nešto prihvatljivo.
Slična situacija prati i Vjekoslava i Teu. Oglase su počeli pratiti prije šest mjeseci, ali su se time intenzivno počeli baviti prije dva mjeseca. “Obišli smo nekolicinu stanova i kuća. Ljudi traže između 50 i 60 tisuća eura za stanove od 35 do 60 kvadrata koji su izgrađeni 60-ih ili 70-ih godina te ih je potrebno kompletno renovirati. Većina ponuđenih stanova se nalazi na 4. ili 5. katu koje u većini slučajeva nemaju lift”, pojašnjavaju te dodaju kako zbog toga smatraju da su cijene visoke u odnosu na stvarno stanje, no prodavatelj je taj koji odlučuje.
Skok cijena izraženiji je bio u većim gradovima, a mnoga manja mjesta i sela uglavnom zjape prazna. Zbog toga su cijene nekretnina u selima izrazito niske, no potražnja je slaba. Osim toga, stanove uglavnom kupuje bogatiji sloj građana, a njihovo daljnje poskupljenje loša je vijest za mlade jer će vlastiti krov nad glavom biti sve nedostupniji, a zaradu će izdvajati za skupi najam.
