Predsjednik Vlade, Andrej Plenković, u Banskim dvorima predstavio je danas novi paket mjera pomoći gospodarstvu za suzbijanje utjecaja pandemije koronavirusa.

Kako je najavio, umjesto 3.250 kuna minimalne plaće za koju je prijavljeno 400 tisuća radnika, Vlada će osigurati plaću od 4.000 kuna te će platiti doprinose na taj iznos. Također, većina poduzeća na čije je poslovanje utjecala kriza s koronavirusom, bit će u iduća tri mjeseca oslobođena plaćanja poreznih obaveza.

„Riječ je o najvećoj krizi od Domovinskog rata, vjerujem da ćemo svi skupa ožujak 2020. pamtiti kao najzahtjevniji mjesec koji smo predložili u ovome tisućljeću. Situacija je zahtjevna, teška je, najveći problem je pitanje neizvjesnosti, nitko ne može procijeniti koliko će ova situacija trajati. Mi imamo jasan odabir, a taj je da spašavamo živote. Ništa nam nije važnije od zdravlja, moramo pokazati odgovornost, solidarnost hrvatskoga zajedništva. Moramo biti i osobno odgovorni. Apeliram na sve da budu strpljivi i da pruže povjerenje svim onima koji se trude da smanje rizik zaraze“, rekao je Plenković.

Ističe kako su odlučili čvrsto stati iza hrvatskih radnika i hrvatskoga gospodarstva i tako će mjeru od 3250 kuna podići na 4.000 kuna neto. Ujedno će država preuzeti teret doprinosa. To je ukupno 5.460 kuna, ta mjera sve skupa osam i pol milijardi kuna. Premijer je dodao kako se može koristiti ako poslodavci zadržavaju radnike.

Drugom se mjerom poduzetnici rasterećuju poreznih davanja.

„Druga mjera ide prema poduzećima kojima je rad onemogućen ili znatno otežan i koji će djelomično ili u cijelosti biti oslobođeni od poreznih obaveza za travanj, svibanj i lipanj. Riječ je o porezu na dobit, porezu na dohodak te doprinosima. Način kako smo to zamislili slijedi logiku prvog kruga mjera, one tvrtke koje imaju pad prihoda od 20 do 50 posto imaju pravo na odgodu i obračunsku otplatu do 24 mjeseca bez kamata. Oni koji imaju manje od 20 oni su dovoljno čvrsti da iznesu ovu krizu. Oni koji imaju prihode manje od 7,5 milijuna kuna, to je 92, 93 posto svih hrvatskih poduzeća, većina njih, a imaju pad prihoda veći od 50 posto, njih ćemo u potpunosti osloboditi plaćanja poreznih obaveza. One koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna oslobađaju se porezne obveze proporcionalno u odnosu na pad prihoda u travnju, svibnju i lipnju“, pojasnio je.

Treća mjera odnosi se na PDV. Kako je rekao, predložit će plaćanje PDV na način da se može odgoditi sve dok se ne naplate izdani računi, ali to ne znači da se oslobađa obveza plaćanja PDV-a. Rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja za 2019. odgađa se na 30. lipnja i ukida se plaćanje naknade Fini za njihovu objavu.

„Odlučili smo pokazati da će država biti maksimalno štedljiva. Svi ministri su dobili nalog da provode samo postupke javne nabave koji su neophodni za državu.  Na sjednici Vlade će imati prijedloge koji se odnose na sektor poljoprivrede. Žele da se najmanje 60 posto poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda naručuje od onih koji su proizvedeni u Hrvatskoj“, istaknuo je Andrej Plenković te dodao kako s posebnim mjerama idu i u sektor turizma te promjenom niza zakona nastoji se pomoći hotelijerima, iznajmljivačima, agencijama da sve poteškoće koje trenutačno imaju lakše prebrode.

Istaknuo je i kako će biti novca za mirovine i za plaće što se tiče ožujka, no ono što će biti isplata u svibnju za travanj će još vidjeti.

„Tražimo izvore financiranja svih odluka koje su pred nama, koristimo naš dobar politički položaj za razgovore s međunarodnim institucijama, uvjeren sam da ćemo pronaći sredstva kako bi se namirile sve obveze. Da nema javnog sektora ne bismo danas mogli biti zahvalni liječnicima i sestrama u zdravstvenom sustavu koji se bore za život ljudi. Moramo naći sredstva da svi segmenti u državi funkcioniraju“, ističe premijer Plenković.

Na pitanje hoće li osigurati da se novac koji se isplaćuje poslodavcima za isplatu plaća radnicima rekao je kako ovaj potez ne služi samo da pomognu tvrtkama da prežive ovu krizu.

Plenković je istaknuo kako je najteže pogođen turizam jer turista nema i rekao sljedeće: „U turizmu je situacija najkritičnija, s obzirom na okolnosti, ja ne bih spekulirao o tome koliki su efekti, ako razgovarate s bilo kim iz turističkih djelatnosti, dovoljno jasno izražavaju refleksiju realne situacije u tom sektoru“.