Nakon dvije godine prilagodbe, tržište samoposlužnih aparata ušlo je u sustav fiskalizacije. Promijenila se se prodaja na aparatima za sok, grickalice, kavu, parkirnima automatima, samoposlužnim autopraonicama i ostalim uređajima za prodaju proizvoda i usluga koji tako prestaju biti jedini preostali tax free biznis u Hrvatskoj.
Samoposlužni uređaji već su dugo popularni, a dosta njih je u ovom jeku pandemije doživjelo pravi procvat. Kava iz papirnatih čaša, domaći med iz medomata i pranje automobila automatskim uređajima nisu nam nepoznanica, a od početka ove godine takva vrsta usluge stiže u nešto drugačijem izdanju. Drugim riječima, fiskalizirana je. To proširenje obveze fiskalizacije regulirano je još 2018., ali tadašnjim je izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom definirano i da početak primjene slijedi s odgodom od dvije godine, kako bi se operateri samoposlužnih uređaja pripremili. Novi krug proširenja obveze fiskalizacije u najvećem broju odnosi se na tzv. vending aparate za prodaju toplih i hladnih napitaka te za sitne prehrambene proizvode kojih prema procjenama ima 15 tisuća. No, tu je i nekoliko tisuća drugih vrsta samoposlužnih uređaja, od praonica (auta, rublja) ili parking automata do mljekomata i jajomata. Ukupno je to otprilike 18 tisuća samoposlužnih aparata u Hrvatskoj.
Za organizaciju i naplatu parkiranja u Vinkovcima zadužena je tvrtka Gradsko gospodarstvo čiji nam direktor Željko Ilić kaže kako su po toj zakonskoj obavezi morali prilagoditi 18 parkirnih automata u ukupnoj vrijednosti 650 tisuća kuna.
“Nakon 15 godina možemo reći da smo se prilagodili ovoj situaciji i da smo svoje automate, osim četiri nova, nadogradili i obnovili. Postojeći sustav teško je podnosio prilagodbu na neki jednostavan način da se samo ugradi uređaj za fiskalizaciju. Za nas je to predstavljalo određeni problem i mi smo pristupili kompletno obnovi i nadogradnji parkirnih automata”, rekao je Ilić te dodao kako je plaćanje parkinga moguće putem parkirnih automata i m-parkinga, a odnosno putem telefona, SMS poruke ili aplikacije.
Ulazak samoposlužnih aparata u sustav fiskalizacije donekle je specifičan jer ona ni ubuduće ne znači obvezu izdavanja fiskaliziranog računa kupcu, već samo prijavu prodane robe putem instaliranog softvera na samoposlužnom uređaju i elektroničkog sustava Porezne uprave. Taj proces predstavlja veliko financijsko opterećenje operaterima, a među njima je i Krunoslav Šuker iz tvrtke Španex. Kako nam je rekao, samo uvođenje sustava fiskalizacije u njihove aparate za kavu koštalo je 120 tisuća kuna, dodatan trošak je i konstantna veza s internetom koja po jednom uređaju košta oko 40 kuna mjesečno. Na njihovih 150 automata trošak je šest tisuća kuna mjesečno.
“Mi nismo protiv fiskalizacije, naprotiv, mi smo za to da se uvede red i da se riješi nelojalna konkurencija, ali se ne slažemo s modelom koji je država odabrala jer nam je preskup, a cijene ne možemo dizati. Proveli smo kompletno fiskalizaciju svih automata, a inspektori koji su već bili u nadzoru utvrdili su da je sve u redu”, rekao je Šuker. Dodao je i kako se mogao uvesti model kakav koriste primjerice Italija i Mađarska u kojemu porezna uprava u svakom trenutku može očitati prodaju putem automata – puno je jeftinije, učinak isti, a može se jednako kontrolirati operatere kao sada.
Vlasnik jedne vinkovačke autopraonice također se slaže kako ovaj sustav nije najbolje rješenje te kako to nigdje u svijetu nije tako.
“Promjene su ogromne, to u Hrvatskoj nikada nije postojalo. Mi imamo tri firme koje rade fiskalizaciju i problemi su svakodnevni, ogromna je pomutnja. Uz velike troškove koje smo imali pri samom uvođenju sustavu, svaki mjesec nam se uzima 45 kuna + PDV za svaki uređaj, a njih imamo devet. Porezna uprava ne dozvoljava da sve ide preko jednog sustava kao jedna autopraonica, nego za svaki uređaj posebno”, rekao je.
