Grad Vinkovci smanjio je stopu prireza porezu na dohodak s 13 na 10 posto, dok je na državnoj razini smanjen porez na dohodak s 24 na 20 posto i s 36 na 30 posto
Odlukom Gradskog vijeća na prijedlog gradonačelnika Ivana Bosančića, od 1. siječnja 2021. godine stopa prireza porezu na dohodak na području grada Vinkovaca iznosi 10 umjesto dosadašnjih 13 %. Što to znači za porezne obveznike, a što za gradski proračun prokomentirala je pročelnica za financije Sanja Lozić.
Niz čimbenika unazad nekoliko godina, ističe pročelnica Sanja Lozić, dovelo je do toga da se u proračunu grada Vinkovaca oslobodi financijski prostor za dodatne mjere potpore građanima kroz dodatne financijske pomoći umirovljenicima, dodatne olakšice roditeljima u plaćanju vrtića, veći broj stipendija i učeničkih i studentskih, potpore subvencioniranja kamata malim i srednjim poduzetnicima, poticajne mjere i pogodnosti pri kupnji zemljišta za mlade obitelji i druge mjere sve do najnovije, spuštanja stope prireza na porez.

“Donošenje proračuna jedan je od najvažnijih političkih i financijskih događaja na državnoj i lokalnoj razini. Pri tome gradonačelnik kao predlagatelj proračuna svojom vizijom i umijećem vodi grad do ispunjenja postavljenih ciljeva za koje je dobio povjerenje građana, a na prijedlog gradonačelnika Bosančića Gradsko vijeće Grada Vinkovaca, na sjednici održanoj 13. studenoga 2020. godine, usvojilo je proračun Grada Vinkovaca za 2021. godinu s projekcijama 2022.-2023. godine, u iznosi 345.747.254,66 kuna. U planiranju toga proračuna svoje je mjesto našla i mjera spuštanja stope prireza na porez s 13 na 10 posto”, ističe Sanja Lozić.
Proračun jedinica lokalne samouprave pa tako i Grada Vinkovaca, pojašnjava, financiran iz izvornih prihoda unaprijed je određen, te ostaje jako malo prostora za stvaranje dodanih vrijednosti i iskoraka ukoliko se ne posegne za zaduživanjem ili uspješnim apliciranjem projekta na javne pozive i natječaje.
“Izvorni prihodi proračuna su porezni prihodi, naknade te prihodi od imovine. Svjedoci smo da su, ne samo globalne gospodarske krize već i porezne reforme na nacionalnoj razini, značajno narušavale priljev izvornih prihoda proračuna Grada Vinkovaca iz kojih se financiraju „bazne javne potrebe” građana, a to su izdvajanja koja su postala standard i koja traže odnosno podrazumijevaju nadogradnju: predškolski odgoj, obrazovanje, komunalna infrastruktura, održavanje čistoće i uređenja grada, socijalna skrb i drugo. Utjecaj izmjena poreznih zakona i reformi nije bilo lako prebroditi, a zadržati postignuti „standard“ javnih usluga i potreba građana”, ističe Sanja Lozić.
Pozitivni utjecaji porezne reforme koja je počela 2016. 
Međutim, za poreznu reformu koja je počela 2016. godine, drži, danas se mora reći da je pozitivno utjecala na razvoj jedinica područne i lokalne samouprave, osobito ako se gleda iz perspektive ravnomjernog razvoja svih jedinica lokalne i područne samouprave. Posebno su vidljivi efekti novog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (2018.), koji predstavljaju značajan financijski porast u prihodima proračuna jedinica lokalne i područne samouprave zahvaljujući kompenzacijskim mjerama i izmjenama raspodjele poreza na dohodak.
“Zahvalni smo naporima ministra financija na zaštiti lokalnih proračuna, no cijenimo da je u perspektivi nužno promišljati o novom pristupu financiranja jedinica lokalne i područne samouprave tako da se osigura stabilan prihod i prihod koji će imati kontinuirani rast, s obzirom na to da je cilj kako ministarstva financija tako i gradonačelnika Ivana Bosančića rasteretiti građane poreznih davanja iz dohotka. Tako je od 1. siječnja na snagu stupila odluka o smanjenju stope prireza Grada Vinkovaca s 13% na 10%, dok je na državnoj razini smanjen porez na dohodak s 24 na 20 posto i s 36 na 30 posto”, kaže naša sugovornica. Kako to izgleda Vinkovčani su već vidjeli na platnim listama za prosinac.
Porezni obveznik iz Vinkovaca s bruto plaćom u iznosu od 9.477,24 kn prema starim stopama prireza i poreza imao je neto plaću 6.610,39. Po novom obračunu neto je povećan za 183,40 kn i sada iznosi 6.793,79 kn
Vidljivi rezultati upornosti i dosljednosti u apliciranju projekata
Uz kompenzacijske mjere od 2018. godine, koje su podigle razinu izvornih prihoda proračuna Grada Vinkovaca, nastavlja, današnja razina proračunske mase od oko 300 milijuna kuna, može se zahvaliti uspješnom apliciranju projekata na natječaje i pozive.
“Danas je vidljiv rezultat upornosti i dosljednosti gradonačelnika Bosančića u apliciranju projekata u spektru svih područja značajnih za građane grada Vinkovaca. Kao što je izvorni proračun u službi građana s ciljem zadržavanja i podizanja postojeće razine kvalitete usluge kroz predškolski odgoj, osnovno školstvo, srednje školstvo, visoko školstvo, socijalnu skrb, kulturu, sport, komunalnu infrastrukturu, održavanje čistoće i uređenja grada, zbrinjavanje životinja bez nadzora, uređenje dječjih igrališta, poticanje i razvoj malog i srednjeg poduzetništva, tako su i apliciranja na javne pozive i natječaje u duhu i cilju jačanja zajednice grada Vinkovaca”, ističe Sanja Lozić.
Tako je, kaže, danas u gradskom proračunu puno projekata, kapitalnih i onih u odnosu na njih manjih, ali jednako važnih za zajednicu. Pokazuje to i proračun pa je tako vidljivo da se kroz zadnje tri i pol godine izmijenila struktura izvora financiranja. Dok je nekada porez na dohodak s izvornim prihodima težio 60 do 70 posto ukupne proračunske mase, danas je to 30 do 40 posto dok razliku predstavljaju EU sredstva i sredstva s nacionalne razine.
“Sve ovo dovelo je do oslobađanja financijskog prostora za dodatne mjere potpore građanima pa tako i za spuštanje stope prireza. Porezno rasterećenje uvijek znači manja davanja poreznih obveznika, a smanjenje prireza na porez na dohodak predstavlja porezno rasterećenje fizičkih osoba. Grad Vinkovci nije u mogućnosti porezno rasteretiti gospodarski sektor, obzirom da nema te ovlasti, no cilj mu je u budućem razdoblju porezno rasteretiti građane, a infrastrukturnim razvojem, poticajnim mjerama za gospodarstvenike i učinkovitim upravljanjem imovinom osigurati uvjete za brži i uspješniji gospodarski razvoj što u konačnici znači i veća primanja građana”, kaže Sanja Lozić.
Nakon snažnog zamaha EU projekata došlo je vrijeme i za olakšice za građane
Trebalo je, dakle, ističe, proći određeno razdoblje u kojem su konsolidirane gradske financije i u kojem je kroz EU projekte pokrenuto ono što je obećano građanima te je napokon došlo vrijeme da se krene i u smjeru olakšica za građane.
“Na ovome ne namjeravamo stati te ćemo i dalje nastojati i ka dodatnom smanjenju prireza na način da ne ugrozimo gradske financije i sve planirane projekte. Do ovog trenutka sve što smo radili iznijeli smo bez dugoročnog kreditnog zaduženja Grada Vinkovaca. Korišten je samo revolving kredit kao premosnica za održanje likvidnosti do naplate ZNS-ova po EU projektima. Ispred nas se u 2021. godini nalazi mogućnost apliciranja na Mehanizam za oporavak i otpornost, te Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.-2027., što će predstavljati novi izazov za proračun Grada Vinkovca, kojemu je i u 2021. godinu kao i u 2020. godini, težište proračunske mase proračuna na sredstvima iz EU i državnog proračuna kojima se kroz tekuće i razvojne projekte ulaže u „infrastrukturu“ i podiže standard življenja u našem gradu”, ističe Sanja Lozić.
Manji prihod od prireza, ali više investicija i rasterećenje građana
Odlukom o smanjenju prireza s 13 na 10 % Grad Vinkovci pridružio se poreznom rasterećenju građana koje je stupilo na snagu 1. siječnja ove godine, a riječ je o smanjenju poreznih stopa poreza na dohodak s 24 na 20 % te s 36 na 30 %. Smanjenje prireza, kao i izmjena poreznih stopa poreza na dohodak, imat će za posljedicu smanjenje izvornih sredstva Grada Vinkovaca, no smanjenje određene vrste prihoda ne mora nužno značiti i konačni gubitak, ističe Sanja Lozić.
„Procijenjeni iznos smanjenja priljeva u gradski proračun, koji će se reflektirati ovom odlukom iznosi preko 3,5 milijuna kuna. Ovo smanjenje neće toliko utjecati na proračun koliko bi, uz ostale poticajne mjere, trebao utjecati na broj investicija i rasterećenje građana. Htjeli smo na ovaj način potaknuti poslodavce da zajedničkim snagama radimo na povećanju osobnih primanja građana”, zaključuje Sanja Lozić.