Bijela roda obitava gotovo u svim ljudskim naseljima na prostoru Vukovarsko-srijemske županije. U Vinkovcima se na pojedinim mjestima mogu vidjeti i gotovo pitome bijele rode, a ove poznate selice u grad su stigle i ovoga proljeća
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ populaciju bijele rode prati već godinama

Gostoprimstvo koje Vinkovci pružaju bijeloj rodi toliko je dugo da je ona postala dio identiteta samoga naselja, stilizirana i na gradskome grbu, ističe Mario Raguž, viši stručni savjetnik u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ, vrsni poznavatelj populacije bijele rode.
“Mnoge generacije odrastale su gledajući spokojne obiteljske prizore roda na gnijezdima u samome gradu,ili slušajući zvukove klepetanja prilikom pozdravljanja i svadbenog plesa roditeljskoga para roda u pripremi zasnivanja nove obitelji. Naša ustanova populaciju bijele rode prati već godinama, prikuplja podatke i radi izvješća za Upravu za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike. U proteklih desetak godina bijela roda je kontinuirano imala stabilnu populaciju s manjim odstupanjima u ovisnosti o klimatskim prilikama koje su u proljetnom razdoblju bile više ili manje naklonjene rodama u podizanju potomstva. Vrlo je važno da se u staništu bijele rode nije ništa promijenilo u negativnom smislu i da imaju dovoljnu količinu hrane koju mogu pribaviti na svojim lovištima u samom gradu ili neposredno izvan grada, odnosno da ne trebaju letjeti daleko da bi pribavile hranu”, ističe Mario Raguž.
Suživot bijelih roda i stanovnika Vinkovaca prenosi se generacijama
Zbog toga, kaže, na pojedinim mjestima u Vinkovcima možemo vidjeti gotovo pitome bijele rode koje strpljivo čekaju na obali Bosuta u blizini ribiča svoj obrok, koji im oni nesebično daju dok se rode ne nasite. “Ovo naučeno ponašanje roda i njihov suživot sa stanovnicima Vinkovaca prenosi se generacijama, podjednako među rodama i ljudima. Zbog toga nije neobično vidjeti i mlade rode, koje se uz roditeljski par druže s ribičima na obostrano zadovoljstvo. Vinkovčani tako imaju rijetku priliku hraneći ih biti u neposrednoj blizini ovih elegantnih i gracioznih strogo zaštićenih ptica, dok rode uživaju u poklonjenoj ribi koja im predstavlja pravu poslasticu”, ističe naš sugovornik.
Mario Raguž, inače, bio je i voditelj projekta “Zaštita i očuvanje bijele rode” koji je u proteklom desetljeću provodila Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ kao jedan od rijetkih projekata kojemu je cilj očuvanje populacije strogo zaštićene životinjske vrste. Kao nositelj projekta, Javna ustanova je bila i posrednik pri isplati naknade vlasnicima objekata na kojima se nalazi gnijezdo bijele rode. U okviru projekta Raguž je kontaktirao vlasnike i prikupljao podatke o aktivnosti, stanju gnijezda i broju mladih roda po gnijezdu, a temeljem dobivenih podataka svake godine utvrđuje se stanje populacije i prati dugoročni trend.
“Bijela roda je po odredbama Zakona o zaštiti prirode strogo zaštićena životinjska vrsta za čije ubijanje je prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom propisana kazna od 14.400,00 kuna, odnosno od 20 % do 80 % navedenog iznosa ovisno o vrsti nedopuštene radnje i sukladno stupnju ozljeđivanja”, ističe Raguž.

Od Južnoafričke Republike do krovova u Vinkovcima 15 000 kilometara 

U Republici Hrvatskoj, inače, ukupno se gnijezdi preko 1300 parova roda, najviše u naseljima poljoprivrednih područja dolina velikih rijeka Save, Dunava i Drave. Možda i najpoznatije svjetske selice, naše rode danas izbjegavaju nepovoljno razdoblje zime seleći natrag dolinom Save i Dunava preko Male Azije u Afriku. S početkom proljeća odnosno krajem ožujka, rode se vraćaju leteći 15000 kilometara u više etapa od Južnoafričke Republike do krovova u Vinkovcima.
“Rode se nastoje u što kraćem roku vratiti na svoja stara gnijezda kako bi ih zauzele, popravile i nadogradile. Obično se prvi vraćaju mužjaci, nadograđuju gnijezdo i čekaju ženke koje se vraćaju u travnju ili početkom svibnja. Ako rode zakasne onda popravljaju gnijezdo, ali ne nesu jaja, a događa se i da pojedine ptice ne prežive pa se na gnijezdo vraća samo jedna ptica ili ostane prazno. Takvo gnijezdo vremenom zauzima novi par ili mlade ptice koje su u njemu odrasle. Zanimljivo je da mlade rode za razliku od većine ptica selica ne znaju instinktivno put do zimovališta nego ga moraju naučiti seleći se s roditeljima. Zato se s početkom jeseni okupljaju u velika jata i zajedno kreću na put”, ističe Mario Raguž.

U pripremi Program edukacije o rodi

A do jeseni, rode će biti s nama, a mi se moramo brinuti o održavanju stabilnosti populacije i zaštiti vrste. S tim ciljem Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ djeluje prema školama, udrugama i cjelokupnom stanovništvu. Tako je u pripremi i novi projekt vezan za rode u Vinkovcima: Program edukacije o rodi, koji će djelatnici Javne ustanove provoditi u tematski opremljenoj učionici. Namijenjen je ponajprije učenicima vinkovačkih osnovnih škola, ali i predškolskoj djeci. Najmlađi Vinkovčani imat će priliku o rodama naučiti nešto više uz pomoć interaktivne informatičke opreme i zanimljivih aplikacija koje prate broj i položaj gnijezda ne samo u Vinkovcima i našoj županiji, nego u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj.