Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća u povodu Dana grada, blagdana sv. Ilije, Zlatna plaketa „Grb grada Vinkovaca” za posebne zasluge za ostvarenja u znanosti i obrazovanju uručena je uglednom Vinkovčaninu dr. sc. Đuri Senčiću, umirovljenom profesoru Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.
Đuro Senčić rođen je 30. ožujka 1956. godine u Vinkovcima gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je i doktorirao na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku na kojemu je za docenta izabran 1995. godine, za izvanrednog profesora 1998., za redovitog profesora 2001. i za redovitog profesora u trajnom zvanju 2005. godine. Područje njegova znanstvenoga i nastavnoga rada je stočarstvo posebice svinjogojstvo, peradarstvo i ekološko stočarstvo, a područje stručnoga rada unaprjeđenje kvalitete mesa i slavonske šunke. Bio je koordinator više modula na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskim studijima.
Utemeljitelj je i voditelj specijalističkog poslijediplomskog studija Svinjogojstvo. Na Prehrambeno tehnološkom fakultetu u Osijeku, na poslijediplomskom specijalističkom studiju Tehnologija tradicionalnih mesnih proizvoda bio je sunositelj modula Uzgoj svinja za proizvodnju tradicionalnih mesnih proizvoda. Objavio je ukupno 448 radova i to znanstvenih A1 16, A2 96 i A3 64, stručnih 40 i stručno-popularnih 232. Objavio je samostalno ili sa suradnicima 13 knjiga, a pod njegovim mentorstvom obranjeno je 38 diplomskih, 2 specijalistička, 1 magistarski i 1 doktorski rad. Prof. Senčić redoviti je član Akademije poljoprivrednih znanosti.
Za svoj rad dobio je državnu nagradu za popularizaciju i promidžbu znanosti za 2009. godinu. Dobitnik je priznanja i Povelje za osobit doprinos u radu i razvoju Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, a za cjelokupan znanstveni rad Fakultet agrobiotehničkih znanosti i Senat Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku nominirali su ga za dodjelu Državne nagrade za znanost za životno djelo.
„Priznanje Grada puno znači posebno zato što sam iz Vinkovaca i tu sam proveo cijeli život. Nikada nisam otišao iz ovoga grada u kojemu već stoljećima leže grobovi mojih predaka i zato sam posebno ponosan”, ističe Đuro Senčić.
Široj javnosti možda je više poznat po svom angažmanu na unaprjeđenju kvalitete i promociji slavonske šunke i kulena, ali je kroz radni vijek, kako kaže, ipak najviše bio posvećen problematici svinjogojstva, a s tim u vezi onda i kvaliteti mesa i prerađevina od svinjskoga mesa. Veliki doprinos prof. Senčić svakako je dao očuvanju pasmine i povratku zanimanja za uzgoj crne slavonske svinje, fajferice. Program očuvanja ove pasmine započeo je 1996., a tada je ustanovljeno da je preostalo još samo 46 krmača i 5 nerasta, a veličina efektivne populacije bila je manja od 20.
„To je bila moja inicijativa sada već možemo reći davnih godina. Zahvaljujući tome crna slavonska svinja je zaštićena kao pasmina i ušla je u red ugroženih autohtonih genetičkih izvora u svinjogojstvu RH. Potom smo radili na zaštiti mesa ove pasmine što smo na našem fakultetu i postigli pa danas imamo proizvod „Meso crne slavonske svinje” čiji je naziv zaštićen oznakom izvornosti na nacionalnoj razini”, ističe naš sugovornik.
