Svjetski dan bubrega je globalna kampanja osmišljena od Međunarodnog nefrološkog društva (ISN) i Međunarodne federacije zaklada za bubrege (IFKF), a obilježava se drugog četvrtka u ožujku svake godine. Svrha kampanje je osvijestiti važnost bubrega u očuvanju zdravlja, smanjiti učestalost kronične bubrežne bolesti i njen štetan učinak na pojedinca, njegovu obitelj i društvo.

Ove godine Svjetski dan bubrega obilježava se 12. ožujka, a tema kampanje je „Zdravlje bubrega za svakoga i svugdje“ – od prevencije dodetekcije“, kojom se želi podići razina svjesnosti o velikom i rastućem opterećenju bubrežnim bolestima širom svijeta, te o potrebi prevencije, ranog otkrivanja i liječenju bolesti bubrega. Ovogodišnja tema naglašava važnost preventivnih intervencija u sprječavanju nastanka i napredovanja bubrežnih bolesti.

Kronična bolest bubrega (KBB) važan je javno-zdravstveni problem, mnogo je češća nego što se misli, a dolazi i do porasta proširenosti. KBB se definira kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca s posljedicama na zdravlje. Vodeći uzroci bubrežne bolesti su šećerna bolest i povišen arterijski tlak, te je važno naglasiti da bolesnici s tim bolestima trebaju održavati razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka pod kontrolom. Uzrok porasta KBB je svakako i starenje populacije, porast šećerne bolesti, ali i neregulirana hipertenzija, pretilost, prekomjerno i nekontrolirano trošenje nesteroidnih protuupalnih lijekova, izloženost raznim toksinima okoliša.

U općoj populaciji zanemaruje se značenje KBB, stoga ona ima obilježja tihe epidemije, što treba čim prije promijeniti. Obzirom da se procjenjuje da 10% odrasle populacije u svijetu ima neki stupanj KBB, a predviđanja su Međunarodnog nefrološkog društva, da će u idućem desetljeću doći do porasta KBB za 17%, rano otkrivanje i rana prevencija oštećenja bubrega ima sve veći značaj u smanjenju pobola i smrtnosti tih bolesnika, a na taj način i racionalnijeg korištenja zdravstvenih sredstava.

Procjenjuje se da oko 850 milijuna ljudi na svijetu boluje od bubrežne bolesti. KBB uzrokuje oko 2.4 milijuna smrti godišnje širom svijeta, te su 11. uzrok smrti na globalnoj razini. Obzirom na procjene da 10% odrasle populacije u svijetu ima neki stupanj KBB, sukladno tome u Hrvatskoj se procjenjuje da do 300 000 osoba ima neki oblik bubrežne bolesti. Prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije, u nas godišnje oko 500 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju.

Oko 4000 kroničnih bubrežnih bolesnika liječi se jednim od oblika nadomjesnog bubrežnog liječenja. Populacija na NBF raste upravo zbog povećavanja broja transplantiranih, a usprkos smanjenju broja bolesnika liječenih hemodijalizom i peritonejskom dijalizom. Podaci o prevalenciji KBB u Hrvatskoj ne postoje, a veličinu problema možemo prikazati pokazateljima izrađenim iz rutinske zdravstvene i mortalitetne statistike.

Po broju umrlih skupina bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa na devetom je mjestu s 1264 umrle osobe u 2018. godini, od toga 718 osobe umrle su zbog bubrežnog zatajenja. Po broju hospitalizacija bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa su na desetom mjestu s 35763 hospitalizacije, od toga 6487 hospitalizacija zbog bubrežnog zatajenja. Prema broju utvrđenih bolesti i stanja zabilježenih u djelatnosti obiteljske medicine nalaze se na sedmom mjestu s 532 741 slučajem ili udjelom od 5,3% u ukupnom broju utvrđenih stanja na razini primarne zdravstvene zaštite, te 14 816 zabilježenom dijagnozom bubrežnog zatajenja.

Treba napomenuti kako podaci o bolestima i stanjima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne mogu poslužiti za određivanje prevalencije pojedinih bolesti, nego samo kao uvid u kretanje učestalosti korištenja zdravstvene zaštite u djelatnostima primarne zdravstvene zaštite zbog pojedinih bolesti i stanja.

Kronična bubrežna bolest tihi je ubojica i znatno narušava kvalitetu života. Međutim, postoji nekoliko načina na koji možemo sačuvati bubrege zdravima.

Unaprjeđenje prevencije i liječenja bolesti bubrega je isplativa strategija za sprječavanje ili odgađanje zatajenja bubrega. Preporuka je implementirati oportunistički probir na KBB u visokorizičnih skupina (osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnom bolesti i obiteljskom anamnezom KBB). To podrazumijeva i učiniti dostupnima osnovne identifikacijske testove iz urina i krvi. Preporučaju se redoviti liječnički pregledi koji uključuju procjenu funkcije bubrega, ali i usvajanje zdravih životnih navika koje će spriječiti razvoj rizičnih čimbenika za razvoj bubrežne bolesti.