Najveći hrvatski proizvođač crijepa vinkovačka tvrtka Dilj uspješno je realizirala projekt rekonstrukcije Linije 3 i koja je početkom ožujka krenula s proizvodnjom. U projekt je uloženo oko 24 milijuna milijuna kuna od čega je gotovo polovina realizirana sredstvima EU fondova iz programa energetske učinkovitosti.

Nakon provedbe projekta „Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnom pogonu 1 DILJ s proizvodnjom je počela Linija 3. Ukupna vrijednost projekta je 24 milijuna kuna, a projektom se planira ostvariti ušteda toplinske energije oko 21 % u odnosu na potrošnju energije prije provedbe projekta, te omogućiti podizanje kvalitete proizvoda. Projekt je sa 9,7 milijuna kuna sufinanciran iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Do sada smo dobili oko 5 milijuna kuna bespovratnih sredstava od Fonda i očekujemo isplatu od još 2 milijuna i 300 tisuća kuna u sljedeća 2-3 tjedna.”, rekao je Tihomir Škvarić, dipl. ing. el., voditelj projekta.

Dodao je kako je planirani početak provedbe projekta bio 1. listopad 2019. i u trajanju od pet mjeseci, ali radi velike potražnje za crijepom početak provedbe je odgađan u dva navrata za mjesec dana. “Tako smo sa provedbom projekta počeli, 2. prosinca 2019. godine”, rekao Škvarić, istaknuvši kako su pokušali skratiti samu provedbu na najkraći mogući rok, u čemu su na kraju i uspjeli.

“Prva proizvodnja na Liniji 3 je krenula 4. ožujka ove godine, a peć smo upalili tri dana kasnije, 7. ožujka, kako bi počeli i sa procesom sušenja peći. Sama provedba projekta trajala je nešto više od tri mjeseca odnosno skoro dva mjeseca manje od planirane, što je ogroman uspjeh tima koji je sudjelovao u provedbi projekta.”, rekao je Škvarić dodavši kako je tijekom provedbe projekta bilo i manjih problema uzrokovanih epidemijom virusa COVID-19. “Problemi su se pojavili sa pojavom koronavirusa zbog kojeg su zatvorene mnoge granice te nam tvrtka innovatherm Prof. Dr. Leisnberg GmbH+Co.KG nije bila u mogućnosti poslati svog tehnologa koji je trebao pustiti sušaru i peć u rad, te prilagoditi krivulje sušenja i pečenja, kao i dokazati zadane parametre. Radi potražnje tržišta za crijepom u novonastaloj situaciji prisiljeni smo bili pokrenuti proizvodnju samostalno uz video komunikaciju sa tehnolozima iz firme innovatherm Prof. Dr. Leisnberg GmbH+Co.KG.”, kazao je Škvarić.

Na Liniji 3 trenutno se proizvodi oko 47.000 komada crijepa dnevno uz utrošak energije oko 550 kcal/kg što je odličan rezultat za ovako kratak period i uz sve nastale probleme uzrokovane koronavirusom. Škvarić naglašava da je projektirani utrošak energije bio 601kcal/kg, a trenutno su ispod 550 kcal/kg. “Na temelju sadašnjih podataka iz proizvodnje mislimo da će projekt biti uspješan i da ćemo uspjeti ostvariti ciljane uštede nakon završetka projekta.”, zaključuje Škvarić te dodaje da je projekt sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

“Projekt je to na koji smo izuzetno ponosni jer je osmišljen u procesu razvoja i istraživanja koji potičemo u poduzeću, a posljedica je ulaganja u razvoj ljudi odnosno razvoj vještina i kompetencija što za rezultat daje nove ideje za poboljšanja.”, rekao je dipl. ing. Dražen Ivezić, direktor Dilja.

Dilj je u 2019. godini ostvario poslovni rezultat kakav se ne pamti godinama, a planovi za 2020. godinu rađeni su u skladu s realizacijom u 2019. godini. Tako za ovu godinu planiraju proizvodnju od skoro 30 milijuna komada crjepova i preko 10 milijuna komada blok opeke te prodaju svih proizvedenih količina što bi garantiralo još jednu u nizu uspješnih godina. Osim tržišta Hrvatske i BiH, gdje su tradicionalno među liderima, u posljednjih nekoliko godina ostvaruju rast na ostalim tržištima tako da danas Dilj prodaje robu na slovenskom, rumunjskom, bugarskom, makedonskom, mađarskom tržištu, a poseban rast ostvaren je u posljednje dvije godine na tržištima Kosova i Albanije gdje je plasirano oko 2,5 milijuna komada crjepova.

Danas Dilj ima više od 300 zaposlenih, proračun za plaće povećali su lani za deset posto, ove godine gotovo za 11 posto, a to rezultira prosječnom brutoplaćom većom od 7000 kuna, i nitko nema brutoplaću ispod 5000 kuna od 1. siječnja ove godine, Radnici dobiju i regres i božićnicu od 2500 kuna godišnje, a prošle dvije godine dobili su i godišnju nagradu od 5000 kuna.