Kontaktirajte nas

Povijest

»Vinkovčanka« – kakva je to robna kuća bila

Objavljeno

-

Priča o Dugoj ulici se nastavlja – dugačka ulica, duga povijest, pa onda i duga priča o njoj. Arhitektonski i stilski osobita je i kutna katnica na istočnom spoju Glagoljaške i Duge ulice. Izgrađena je oko 1860. g. i ima odlike kasnobaroknoga graditeljstva s elementima  klasicizma. Zabatno pročelje prema Glagoljaškoj ulici obilježavali su slijepi dvojni otvori u prizemlju i na katu. Novijim preuređenjem su ponovno otvoreni. Pročelje prema Dugoj ulici pomaknuto je izvan utvrđene ulične crte prema nogostupu. U njegovom je prizemlju trijem (svodovi) otvoren prema ulici lukovima nejednakih raspona. Iznad lučnih otvora prizemlja na katnom dijelu se nalazi šest udvojenih pravilno raspoređenih prozora s ukrasima koji uokviruju prozorske otvore. Nad njima se nalazi potkrovni vijenac koji završava punom polukružnom balustradom. Zgradu pokriva visoko mansardno krovište zasječeno na zabatima.

U njezinom prizemnom dijelu oduvijek su se nalazile trgovine prije Drugoga velikoga rata: Smolića, Vučenova, Ostojića, obućarska radionica Mije Kopića, a šezdesetih godina 20. stoljeća se tu nalazila poznata vinkovačka trgovina »Delikatesa«.

Uz nju u pravcu gradskog središta, ali unutar utvrđene ulične crte nalazi se zgrada sagrađena u 19. stoljeću koja pripada historicističkom stilu.

Odlike toga stila su sačuvane u katnom dijelu. Njega obilježavaju udvojeni prozorski otvori te  balkon s balkonskim vratima i prozorom.

Uočljivi su i još uvijek sačuvani ukrasi koji uokviruju prozorske i balkonski otvor, šteta je što  je katni dio pročelja zapušten.

Kao druge i ova je vinkovačka ulica u proteklom desetljeću pretrpjela značajnije promjene.

Do vizualne izmjene došlo je i na relativno novijoj zgradi na južnoj strani ulice koja se nalazi ispred hotela Slavonija gdje je zbog požara krovišta došlo do promjena u izgledu zgrade ali i užeg okoliša kojega je krasio zeleni pojas s nekoliko stabala i starom platanom koja je posječena.

U dijelu ulice od križanja s Glagoljaškom do križanja s Ulicom Josipa Kozarca odnosno s   Ulicom Ivana Gorana Kovačića s obje strane bilo je sagrađeno je nekoliko građevina s lijepo ukrašenim pročeljima i kolno-pješačkim ulazima odnosno vežama koje su djelomice sačuvane do danas.

Izgradnjom modernih zgrada, prvo velike moderne Robne kuće koja se nazivala  »Vinkovčanka«, zatim PC Gracija, PC Europa, a kasnije i drugih, izmijenjen je raniji izgled ulice.

Kraće vrijeme na sjevernoj strani ulice dok nije izgrađena robna kuća, na mjestu starih srušenih kuća nalazila manja tržnica.

U starim prizemnicama koje su se tu nalazile do sredine sedamdesetih nalazile su se obrtničke radnje i dućani od kojih je u periodu između dva svjetska rata najpoznatija bila trgovina lovačkim oružjem, streljivom i drugom lovačkom opremom koja je djelovala u sklopu poduzeća »Venator«.

Vlasnik »Venatora« poznati vinkovački poduzetnik Martin Balling je bio glavni snabdjevač kraljevskog dvora takvom opremom i jedan od najvećih snabdjevača takvom robom na području jugoistočne Europe.

Dotrajale i stare zgrade vremenom su zamjenjivale nove, modernije, funkcionalnije  i  primjerenije suvremenome načinu življenja, no ne i primjerene dotadašnjem arhitektonskom skladu ulice. Zbog toga je naročito na sjevernoj strani ulice nastao arhitektonski nesklad.

No, vidljivi su i primjeri kako je moguće spojiti staro i novo odnosno kako izvršiti funkcionalnu obnovu građevine koja ima uočljiva stilska obilježja.

Na stjecanju Glagoljaške i Duge ulice se na sjevernoj strani nalazi prizemnica sagrađena u  historicističkom stilu u drugoj polovici 19. stoljeća. Prepoznatljivost stila se očituje na ukrasima pročelja, posebice reljefnim prikazima mitoloških motiva.

Premda je od nastanka do danas nekoliko puta obnavljana, čak i veoma loše, posljednjom je  obnovom, koja ju je vratila gotovo izvornom obliku, ponovno postala građevina visokih  stilskih i estetskih vrijednosti. Ranije su se u njoj nalazile trgovine. Između dva velika svjetska rata tu se nalazila poznata trgovina s željeznom robom Dragutina Bohunickog, a šezdesetih godina 20. stoljeća trgovina namještajem osječke tvornice »Mobilia Ivo Marinković«. Danas je u njoj smještena poslovnica banke. Od nje pa do križanja s ulicom Ivana Gorana Kovačića došlo je do velikih promjena.

Prvo je 1977. g započela izgradnja robne kuće »Vinkovčanka«. Robna kuća je izgrađena u rekordnom roku. Temeljni kamen je položen 22. listopada 1977., a radovi otpočeli idućeg proljeća trajali su nešto duže od godinu dana. Bila je to četrnaesta robna kuća u sustavu zagrebačke » Name«. Kupcima je prigodom otvaranja ponudila pedeset tisuća artikala na pet tisuća metara četvornih prodajnog prostora. Nepuno desetljeće kasnije proširila je asortiman za daljnjih tridesetak tisuća artikala. Sadržaj je obogatila uslužnim djelatnostima i ne samo da je postala robna kuća Vinkovčana i stanovnika vinkovačke općine već i stanovnika susjednih općina i republika. Zbog neorganiziranosti i inertnosti ondašnje trgovačke mreže, Vinkovčani odlazili kupovati u druga mjesta i u tamošnjim trgovinama ostavljali značajna novčana sredstva. Skupština Općine Vinkovci odlučila je da izgradnju suvremenog trgovačkog centra povjeri jednoj od najstarijih i najorganiziranijih trgovinskih organizacija u Hrvatskoj  zagrebačkoj »Nami«. Robna kuća »Vinkovčanka« otvorila je vrata potrošačima 12. travnja 1979. Bogatom ponudom od oko 80 000 artikala i novim načinom ponude i prodaje roba RK »Vinkovčanka« pripomogla je da Vinkovci postanu trgovački centar za šire područje istočne Slavonije i Posavine.

Kao što danas Vinkovčani odlaze u shopping centre Osijeka i drugih gradova Hrvatske i susjednih zemalja tako su kupci iz uže i šire okolice dolazili u kupovinu u Vinkovce. Na ulicama i parkiralištima Vinkovaca mogli su se vidjeti automobili s registarskim oznakama gradova iz Bosne i Hercegovine i Srbije.

Od 156 djelatnika koji su zasnovali radni odnos 1979. godine broj djelatnika se povećavao prema obujmu posla, da bi prije početka ratnih operacija u robnoj kući bilo zaposleno 207 djelatnika.

U ratnoj godini, TP »Nama« Zagreb i RK »Vinkovčanka«  dali su maksimalan doprinos u Domovinskom ratu na vinkovačkom i vukovarskom području kroz pomoć u snabdijevanju garde i HV od prvih dana rata.

Odlukom Kriznog štaba Općine Vinkovci RK »Vinkovčanka« je određena za nositelja snabdijevanja svih postrojbi HV i MUP-a. na vinkovačkom području tijekom rata. U robnoj kući je tijekom rata punih 7 mjeseci bila smještena privremena vinkovačka bolnica kao i  sklonište za 120 do 170 građana koji su tu boravili gotovo 3 mjeseca. Tu je bilo smješteno 60 prognanika iz Mikluševaca.

Gospodarska kriza s kraja osamdesetih prošloga stoljeća koja je utjecala na kupovnu moć stanovništva, potom ratna događanja i ekonomski problemi u poratnim godinama djelovali su i na poslovanje ove robne kuće. Nakon 19 godina rada RK »Vinkovčanka«  je 1998. g. prestala s radom, a na njezinom mjestu započela je s radom nova robna kuća koju je otvorila tvrtka »EUROSHOP« sa sjedištem u Splitu.

Godine 2006. zgradu je kupio i adaptirao splitski poduzetnik Željko Kerum.

U prostoru između kutne zgrade gdje je smještena poslovnica banke i zgrade nekadašnje robne kuće »Vinkovčanka«, prvo je izgrađen stambeno poslovni kompleks s nazivom Gracija. Između nje i robne kuće nalazio se mali trg s prolazom prema parkiralištu koje se nalazi na sjevernoj strani zgrade.

Godine 2012. na tom je prostoru započela izgradnja nove građevine u kojoj se danas nalazi  trgovina New Yorker.

Prilikom iskopa temelja na tom je mjestu otkriveno senzacionalno nalazište iz rimskog razdoblja u kojem je pronađena vrlo vrijedna zbirka rimskog srebrnog posuđa. No, nije to sve. Nešto stariji Vinkovčani sjećaju se kako je već ranije prigodom rušenja starih kuća i pripreme terena za izgradnju robne kuće Vinkovčanke, osamdesetih godina 20. stoljeća u zidu pomoćne prostorije kuće obitelji Šimunić pronađen je ćup pun zlatnika iz turskog perioda.

Odatle, pa do Malog parka još uvijek ima starih zgrada i vrtova, tko zna možda još netko nešto pronađe i otkopa. Takvi su Vinkovci, gdje god u središtu grada udariš krampom i zabodeš ašov, tko zna što te čeka !?

Aktualno

Dodjela nagrada najboljim sportašima iz 1989. godine

Objavljeno

-

Napisao/la

    230 pregleda

Početak svake godine je do sada nekako bio neizostavan bez izbora za najboljeg sportaša i sportašicu u prethodnoj godini.

Posljednji izbor održan je 2020. kada je nagradu za najboljeg sportaša dobio je Ivan Ereš iz Rukometnog Spačva, dok je najboljom sportašicom proglašena Magdalena Đekić iz Atletskog kluba Cibalia. U ovom broju iz arhive donosimo tekst iz drugog broja Vinkovačkog lista objavljenog 19. siječnja 1990. u kojem su proglašeni najbolji sportski kolektivi i pojedinci za 1989. g.

„Prošloga tjedna u velikoj dvorani Vinkovačke banke održana je tradicionalna svečanost proglašenja najuspješnijih prošlogodišnjih vinkovačkih sportaša, radnika i kolektiva”, glasi uvodna rečenica u kojoj možemo vidjeti kako se tada izbor održavao na drugoj lokaciji. Danas se ova svečanost održava u gradskom kazalištu „Joza Ivakić”.

U prisutnosti brojnih sportaša i sportašica odluku o najboljima pročitao je Martin Spajić koji je obavljao dužnost tajnika Općinskog nogometnog saveza, dok je nagrade uručio predsjednik Predstavništva Saveza za fizičku kulturu općine Vinkovci, David Čačić.

„Najbolja sportašica 1989. godine je Gordana Duspara, članica Taekwondo kluba, a Vlado Brekalo, član Karate kluba, najbolji je prošlogodišnji vinkovački sportaš”, dominacija borilačkih sportova u pojedinačnoj konkurenciji. Za najbolju momčad tada je bio proglašen Odbojkaški klub Zrinski iz Nuštra.

Kako smo bez svečanosti dodjela laureta za najbolje sportaše i sportske momčadi dvije godine, možemo izraziti želju kako će se svečanost održati na kraju 2022. za koju smo uvjereni kako će biti prepuna sjajnih rezultata.

Nastavi čitati

Aktualno

Zar ne može bez kiča?

Objavljeno

-

Napisao/la

    446 pregleda

Ovim riječima naslovljen je zanimljiv tekst iz drugog broja Vinkovačkog lista koji je izašao 16. siječnja 1981. godine u rubrici naših novina „Čitaoci – redakcija” u kojemu se građanin našeg grada osvrnuo na blagdane i novogodišnju noć.

Iako je blagdansko razbolje završeno ”To nije razlog da se ne osvrnemo nekoliko dana unazad i ne podsjetimo se opet na njih”, napisao je vjerni čitatelj u tekstu kojeg prenosimo. Božićne praznike i Novu godinu smo proveli i proslavili koliko su nam to dopuštale mjere, ali bez obzira na to imali smo što vidjeti u gradu na Bosutu. Blagdansko vrijeme prije 30 godina i danas prilično je slično. Jurnjava na sto strana kako bismo kupili darove i pripremili sve za obiteljsku proslavu Božića i spremni ušli u novogodišnju noć.

No, grad tada i sada, čini se nisu za usporedbu. Čitatelj Marko Landeka napisao je kako je grad bio ružan, posebice središte grada koje je – kako kaže – „srce i pluća grada”.

„Kako je taj park izgledao blagdanski odjeven? Jadno, nemaštovito, strano, daleko. Izgledao je poput siromašne i ružne udavače, koja da bi privukla udvarače, kupuje „ponterošku” divot-odjeću”, prokomentirao je čitatelj.

Ovakvu kritiku uređenju grada danas ne bismo mogli uputiti jer Vinkovci su zaista bili lijepo uređeni.

„Zar je trebalo u srcu grada postaviti likove strip-junaka koji nemaju veze s našim načinom života, mišljenjem, tradicijom? Tih bi se dana Amerikanac osjećao amerikansije, negoli Vinkovčanin vinkovački”, bila je jedna od zanimljivih primjedbi.

Današnji klinci zasigurno ne bi imali ništa protiv da je grad uređen s likovima iz stripova ili crtića, ali možda u blagdanskom ozračju.

„Grad koji ima kulturnu tradiciju kao malo gradova ove veličine u zemlji bio je za Novu godinu vjerojatno načičkan najkričavijim kičem u zemlji” glasio je zaključak vjernog čitatelja koji je za kraj postavio pitanje kako mladoj generaciji tumačiti što je kič,  a što umjetnina pa još uzeti primjere iz svoga voljenog grada?

No, stavimo li to u kontekst vremena u kojem su Vinkovci tako doživljavani, sretni smo što živimo naše vrijeme i istinski duh blagdana.

Nastavi čitati

Aktualno

Mogu li blagdani proći bez pucnjave? Već su 1994. građani upozoravali na opasnost korištenja petardi

Objavljeno

-

Napisao/la

    515 pregleda

Ove godine stupila je na snagu zabrana nabave i uporabe petardi i redenika iz kategorija F2 i F3, što je podržala velika većina građana dok se ostala pirotehnika iz tih kategorija, poput raketa i vatrometa, smije koristiti isključivo od 27. prosinca do 1. siječnja. Udruga Prijatelji životinja nedavno je objavila kako se već bilježe kršenja ove zabrane te pozvala sve građane takve slučajeve prijaviti policiji.

U članku objavljenom u Vinkovačkom listu 16. prosinca 1994., navodi se kako su se naši sugrađani i tada borili s istim problemima. „Vidno uzbuđen, našu redakciju posjetio je jedan građanin kako bi upozorio na legalnu prodaju petardi i ostale pirotehničke galanterije. Prema njegovim riječima već se mogu vidjeti štandovi s tim nepotrebnim i opasnim pratiteljima obilježavanja blagdana.” Najviše ih je začudilo što se takvo što događa pred ulazima u školsko dvorište, bez reakcije odraslih ljudi, a u cijeloj situaciji najmanje krive djecu.

„Djeca kao djeca, da bi zadovoljila svoju znatiželju posežu i za petardama ne znajući da im te, na prvi pogled zanimljive naprave, mogu nanijeti teške ozljede.” Kako bi potkrijepili ove riječi, naveli su podatke od 1993. u kojoj je u Hrvatskoj 67 osoba teže, a 89 ih je lakše ozlijeđeno.

U tadašnjoj novinskoj rubrici naziva „Naši sugrađani o…” svoje su mišljenje dali prolaznici grada na Bosutu, a zanimljivo je da su se svi složili oko jedne stvari – djeca se odgajaju u obiteljskoj kući. „Mislim da je uporaba i bacanje petardi nikako nije u redu. Posebno bi to trebalo zabraniti malodobnoj djeci, što bi trebali učiniti roditelji. Svi se od tih eksplozija jako uznemirimo, a naročito mala djeca. Po svaku cijenu trebalo bi presjeći kanale onima koji donose i prodaju djeci petarde”, komentirala je anketirana Nevenka Buzov s kojom se složio i Damir Lončar iz Otoka koji je tada smatrao kako je bacanje petardi jako loša i ružna pojava te da bi djelatnici policije trebali i morali uspostaviti red te spriječiti izgrednike zbog čije se pucnjave svi jako uznemire, navodeći kako su se dosta pucnjave naslušali za vrijeme Domovinskog rata.

Nastavi čitati

Zadnje objave

Aktualnoprije 49 minuta

HZJZ: Nova pravila samoizolacije za djecu

Nešto manje od 17.000 djece do 18 godina je pozitivno na koronavirus, od toga 13 i pol tisuća školaraca zbog...

Nogometprije 3 sata

Zimska futsal liga vratila se na velika vrata

Nakon prošlogodišnje stanke zbog pandemije koronavirusa, Zimska futsal liga vratila se na velika vrata. MNK Aurelia Futsal organizira natjecanje za...

Aktualnoprije 4 sata

Cijepljenje protiv COVID-19: Vinkovci, 25. siječnja, Vinkovci i Vukovar, 29. siječnja

Zavod za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije i domovi zdravlja u Vinkovcima i Vukovaru pozivaju sve zainteresirane punoljetne osobe s područja...

koronavirusprije 4 sata

U Hrvatsku stižu veće količine brzih antigenskih testova

Nakon što je u određenim ljekarnama došlo do povremene nestašice brzih antigenskih testova, predsjednica Hrvatske farmaceutske komore Ana Soldo najavila...

Aktualnoprije 5 sati

Poraz Nebeskoplavih u Medulinu

Cibalia je odradila drugu prijateljsku utakmicu u kojoj upisala minimalan poraz od 1:0 protiv Iskre iz Danilovgrada koja igra prvu...

Aktualnoprije 6 sati

Većina škola u Vinkovcima s nastavom po modelu B

Treći je tjedan drugoga polugodišta školske godine 2021./2022., a kako su podaci o broju oboljelih od COVID-19 bolesti rasli tijekom...

koronavirusprije 6 sati

U Hrvatskoj zabilježen 1831 novi slučaj zaraze koronavirusom, preminule 44 osobe

U Hrvatskoj je u posljednja 24 sata zabilježen 1.831 novi slučaj zaraze koronavirusom, a umrle su 44 osobe, izvijestio je...

Aktualnoprije 7 sati

STK Cibalia plasirala se na drugu poziciju u 2. kružnom kolu Hrvatske lige Istok

Stolnoteniski klub Cibalia bio je domaćin 2. kružnog kola 2. Hrvatske lige Istok. Natjecanje se igralo turnirski na četiri turnira,...

Najčitanije