Sredina je prosinca i krajnje je vrijeme za razmišljanje o nabavci božićnog drvca koje tradicionalno kitimo na Badnjak i koje, u raznim veličinama i oblicima možemo kupiti gotovo na svakom koraku, no najviše građana sretnemo uz vinkovačku tržnicu gdje godinama drvca prodaje desetak stalnih prodavača.
Dugi niz godina u našim su krajevima, kao božićna drvca, najčešće korištene razne vrste smreka odnosno obična i bodljikava smreka, ali i obična jelka, no u posljednjih su nekoliko godina primat preuzele nešto ljepše i raskošnije vrste, kao što su Nordmannova jelka i srebrna smreka.
“Za smreke je karakteristično da imaju pravilno pršljenasto grananje te da su simetričnog, gušćeg, piramidalnog habitusa. Iako se radi na selekciji i uzgoju kultivara koji duže zadržavaju iglice, potencijalni problem može biti odbacivanje iglica, što je najizraženije kod obične smreke. Također, to su vrste koje imaju vrlo tvrde i oštre iglice na koje se lako možemo ubosti. S druge strane, smreke imaju relativno čvrste grane koje mogu nositi i teže kuglice. Boja iglica kreće se od tamnije zelenih i zelenih kod obične smreke, do plavo-zelenih i srebrno-zelenih kod bodljikave i srebrne smreke. Jele u pravilu imaju rjeđe grane nego smreke, također pravilno pršljenastog razgranjenja. Iglice jela najčešće imaju dvije izražene bijele pruge i znatno su mekanije od smreka, međutim, jela znatno lakše zadržava iglice od smreke, odnosno duže je zelena i s nje iglice puno kasnije počinju opadati. Grane jela savitljivije su na vrhovima i zato ne mogu nositi one najteže ukrase”, priča nam Ante Šarić proizvođač božićnih drvaca kojeg već godinama susrećemo u ovo blagdansko vrijeme uz vinkovačku tržnicu, a tako je i ove godine. Naime, danas je krenuo s ovosezonskom prodajom drvaca.
“U pravilu je najtraženija prosječna visina od 150-200 centimetara, a tako variraju i cijene, od 80 kuna za običnu smreku, 120 za srebrnu, pa sve do 200 kuna za Nordmannovu jelu, sve ovisi o veličini. Drvce s korijenom je u prosjeku stotinjak kuna skuplje od rezanog, no isplati se uzeti upravo takvo jer na taj način nakon Božića možemo svoje dvorište uljepšati s prekrasnom smrekom ili jelom”, ističe.
Primijetio je i kako je ove godine, na ovoj lokaciji u Kovačićevoj ulici, manje prodavača nego prijašnjih godina, jučer ih je bilo četvero što je dvostruko manje u odnosu na prijašnje godine. Koji je razlog tome nije siguran, možda se oni stariji ne usude izlagati riziku od zaraze, kaže. “Ova je godina čudna za sve pa tako i za nas, no morali smo se prilagoditi, drvca prodajemo na otvorenom uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera”, naglašava Ante Šarić.
A ukoliko želite da vaše božićno drvce što duže bude lijepo zeleno i svježe, te da što duže ukrašava prostor vašeg doma važno je, napominje, odabrati pogodan položaj koji je što više udaljen od izvora topline, jer upravo je isušivanje razlog odbacivanja iglica. Otiđite po svoje božićno drvce barem nekoliko dana prije Božića i provjerite da li je stablo svježe tako što ćete rukom lagano preći po iglicama koje ne bi smjele otpadati, dok bi grančice trebale biti savitljive, a ne krhke. Ukoliko ste kupili stablo s korijenom i planirate ga posaditi na proljeće, bilo bi dobro da ga što više rashlađujete, zalijevate, te prskate iglice tekućinom. Ako vam je pak stalo do mirisa crnogorice u vašem domu u vrijeme blagdana onda, naravno, nećete kupiti umjetno drvce nego ono živo. Inače, tvrde proizvođači, najljepše mirišu smreke, naročito srebrne smreke.
