Kontaktirajte nas

Vijesti

Žene u novinarstvu izloženije su napadima, češće su meta online zlostavljanja, ali i fizičkog zlostavljanja

Objavljeno

-

Žene u medijima u prosjeku dobiju tri puta više zlostavljačkih komentara na društvenim mrežama nego njihovi muški kolege, čak dvije trećine njih doživjelo je neki oblik online zlostavljanja ili uznemiravanja barem jednom, a šest najtežih napada na novinare u 2020. godini bilo je usmjereno prema ženama. Zašto je položaj žena u novinarstvu lošiji od položaja muškaraca i može li se to iskorijeniti pokušava odgovoriti 2. Media In Time festival.

U organizaciji Udruge za medijsku kulturu, pluralizam i komunikaciju Press+ danas i sutra u Vinkovcima i Vukovaru traje drugi po redu novinarski festival Media In time, utemeljen 2020. godine s ciljem razvoja novinarstva i otvaranja komunikacijskih kanala između sudionika, kreatora i korisnika medijske scene.

Drugo izdanje pod nazivom „Žene, mediji i (ne)moć” posvećen je medijskim djelatnicama – novinarkama, urednicama, snimateljicama i njihovom položaju u novinarskoj profesiji koji je, prema brojnim istraživanjima, u pravilu lošiji od muškaraca. U Vinkovcima je stoga danas održana panel diskusija „Položaj žena zaposlenih u medijima” na kojoj su brojni gosti pokušali pronaći odgovor na brojna neodgovorena pitanja.

„Položaj žena u novinarstvu i medijima jako je problematičan. Sve statistike pokazuju da su žene izloženije napadima i puno su češća meta online zlostavljanja fizičkih nasrtaja. Kukavicama koje napadaju iza tastature je uvijek lakše napasti ženu. To su pokazatelji, to nije moj dojam”, rekla je Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara, dodavši i kako su žene 16 posto manje plaćene u svim poslovima pa tako i u novinarstvu.

Napominje kako bi se više trebalo govoriti i o percepciji žena kroz medije, starosnoj diskriminaciji, diskriminaciji po spolu i o ženama koje se percipira kao one koje su za kulturu i za praćenje lakših tema. „No, kolegice u hrvatskom medijskom prostoru pokazale su da su itekako jake i važne istraživačke novinarke koje otvaraju i najosjetljivije teme i pritom su otvorene prema napadima. Mislim da je to zajednička borba. Moramo biti svjesni ravnopravnosti”, dodala je.

Novinarka Dalmatinskog portala Živana Šušak Živković prošle je godine na svojoj koži osjetila napad. I fizički i verbalni. Naime, za vrijeme Uskrsa i u početcima ovog korona ludila izvještavala je o aktualnim događajima kada su na nju fizički nasrnuli, a napadi i prijetnje kasnije su nastavljeni na društvenim mrežama. Sankcija za odgovorne još uvijek nema.

„To je tada okarakterizirano kao normalno, nitko nije reagirao, policija je prema službenoj dužnosti izašla, ali ostalo je na tome. Iz svog iskustva napadnute žene mislim da su žene češće izrgnute brutalnijim napadima, o tome se ne govori dovoljno i to je stvar protiv koje se trebamo boriti”, kazala nam je Šušak Živković.

Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, rekao je kako je nedopustivo da nakon toliko vremena od napada još nitko nije odgovarao.

„Zabrinjavajuće je to da državno odvjetništvo spava, kazna za napad na novinara je 5 godina i to bi bila dobra poruka svima. Zato je važno da imamo ovakve događaje i o tome pričamo, kako bi ukazali na položaj novinara i novinarki. Uvjeti u kojima radimo vuku se već godinama, no oni su eskalirali u posljednje dvije godine. Mediji su ljudima krivi za sve, a svjedoci smo i podcjenjivačkih izjava s najviših razina vlasti”, istaknuo je Zovko.

Riječi je na panelu bilo i o statističkim podacima. Prema podacima HND-a u prošloj je godini bilo 12 napada, šest na muškarce i šest na žene. Međutim, u šest najtežih napada mete su bile žene. Žene su manje plaćene od muških kolega, a redovito se predstavljaju u kontekstu tema poput zdravlja, ljepote, kuhanja i mode, dok su u temama politike, ekonomije i sudstva podzastupljene.

Govorilo se i o famoznom prošlom vikendu i seriji napada na novinare, pa su gosti istaknuo kako, osim poznatog slučaja napada na novinara Latkovića, fizički i verbalno su napadnute i novinarske s HRT-a, Al Jazeera-e, N1 i Nove TV.

U nadi da će se situacija popraviti, HND i Sindikat su uputili Ministarstvu unutarnjih poslova dopis u kojemu traže da se uspostavit protokol jedne sustavne zaštite svih medijskih djelatnika. U budućnosti će biti još ovakvih prosvjeda i ne žele da se ovakve stvari ponovi, ali i da se ne dogodi nešto puno gore.

„Mi upozoravamo na atmosferu linča u kojoj radimo, a oni koji su zaduženi za to ništa nisu učinili po tom pitanju”, poručio je Zovko.

Festival se nastavlja sutra u Vukovaru kada će s početkom u 10 sati biti održana panel rasprava na temu “Seksizam, mobing i seksualno uznemiravanje”. Spomenimo još kako je u sklopu ovog događaja danas u vinkovačkom kazalištu otvorena izložba karikatura Petra Pismetrovića, dok će sutra u Vukovaru biti predstavljen projekt “Žene novinarke za jače civilno društvo”.

„Nadamo se kako ćemo ovogodišnjim festivalom dati naslutiti odgovore na dio problema s kojima se suočavaju žene zaposlene u medijima i na taj način dasti skroman doprinos boljem položaju kolegica koje svakodnevno na terenu obavljaju isti posao kao i mi, muški novinari, snimatelji, tonci, ali često se njihov doprinos ne cijeni na isti način”, zaključio je organizator Željko Draženović, predsjednik Ogranka HND-a Vukovarsko-srijemske županije.

Aktualno

Primarni cilj Plivačkog kluba Orion su prvenstva Hrvatske

Objavljeno

-

Napisao/la

    14 pregleda
FOTO: Plivački klub Orion

Plivanje možemo izdvojiti kao jedan od najuspješnijih sportova u prošloj godini, a svoj veliki obol dao je i Plivački klub Orion koji je imao izvanredne rezultate.

„Ne uzevši uopće u obzir da je Orion mlad klub, da je u ludo vrijeme pandemije otežano funkcioniranje na svim područjima življenja, rezultati su zbilja odlični. Svi pogoni kluba su funkcionirali, održali su svoj ritam rada, i zadovoljni smo napretkom sukladno planiranome”, rekla je trenerica Maša Pešec.

Osim plivačkih natjecanja, svakako trebamo istaknuti kako je klub organizirao i razne programe za neplivače, školicu i školu plivanja te rekreativno plivanje. U suradnji s udrugom Sport Gymnasion proveli su i projekt Aquafitness koji je jedan od najmasovnijih oblika fizikalne terapije. I ove godine pred plivačkim klubom Orion su brojna natjecanja, kako na razini Hrvatske, tako i inozemna, a prvo na redu je krajem siječnja.

„Planovi su sukladni kalendaru natjecanja Hrvatskog plivačkog saveza, plus što se namjeravamo vratiti odlascima na međunarodna natjecanja, prvenstveno u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sve sukladno, naravno, pandemijskoj situaciji. Zadnji vikend u siječnju imamo regionalno prvenstvo Hrvatske za kadete, vikend iza Ligu Regije za sve kategorije, potom međunarodno natjecanje Lambaša u Beogradu, HEP miting u Zagrebu i tako dalje. Nadamo se kako ćemo ove godine ići na barem dvadeset pet natjecanja, od kojih su nam uvijek primarna prvenstva Hrvatske, bilo ekipna bilo individualna, na kojima plivački klub Orion svake godine dokazuje da je najbolji plivački klub u Vinkovcima”, prokomentirala je Pešec.

Treba pohvaliti hvalevrijedan projekt „Plivajmo za zdrave Vinkovce” u čijoj je organizaciji sudjelovao i Orion zajedno s Osnovnom Školom Ivan Goran Kovačić te Povjerenstvom za suzbijanje opojnih droga i drugih ovisnosti. Projekt je okupio 130 djece iz sedam gradskih škola  s ciljem razvijanja samopouzdanja odnosno pozitivne slike o sebi.

Upisi u školu plivanja i obuku neplivača su u tijeku, a oni koji bi htjeli trenirati mogu se javiti trenerici Maši Pešec na broj 0989696951 te trenerici Karli Ačkar na broj 098550222. Treninzi su raspoređeni po grupama ovisno o razinama plivača i skupinama.

Iz klubu poručuju kako otvorenog srca pozivaju sve zainteresirane te kako su svima vrata otvorena.

Nastavi čitati

Aktualno

U Vinkovcima 543 manje nezaposlenih nego u 2020.

Objavljeno

-

Napisao/la

    54 pregleda

Podaci novog popisa stanovništva i smanjenje broja hrvatskih građana za gotovo 400 tisuća podiglo je veliku prašinu u javnosti, a većina negativnih komentara vezana je uz radna mjesta i veliku stopu nezaposlenosti što za sobom posljedično otvara problem odlaska mladih ljudi u inozemstvo.

Iako stanje u Vinkovcima nije bajno, ipak se vide pozitivni pomaci. Na kraju prošle godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Vinkovci bilo je ukupno 4.760 nezaposlenih osoba što znači da se broj onih bez posla smanjio za 543 u odnosu na isto vrijeme godinu prije kada ih je bilo 5.303.

Dobre vijesti donijela je, popularno rečeno, sezona. Tijekom prošle godine na sezonskim se poslovima zaposlila 631 osoba, a bilježi se povećanje od 25,9% u odnosu na 2020. „Stanje ide na bolje, ali i dalje to nisu brojke kao prije. U 2016. je na sezonskim poslovima bilo zaposleno gotovo dvije tisuće radnika”, rekao je predstojnik HZZ-a PU Vinkovci Dražen Jerković dodavši kako su najzastupljeniji poslovi iz skupine uslužnih i trgovačkih zanimanja.

Mjere za zadržavanje radnih mjesta trenutno se provode za prosinac 2021. i poslodavce iz raznih djelatnosti, a predstavljen je i novi paket mjera pod nazivom „Mjere aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje”.

Sastoji se od niza potpora, od kojih se samo neke odnose na (samo)zapošljavanje, pripravništvo, usavršavanje, proširenje poslovanja, mobilnost radne snage, obrazovanje u svim svojim oblicima i tzv. stalne sezonce.

Ovaj paket nije specifičan samo po opsežnosti, naglasak je stavljen i na financiranje zelenih te digitalnih radnih mjesta. Prvoj skupini pripadaju gospodarski subjekti koji se bave okolišno održivom djelatnošću, osiguravaju obrazovanje i obuku vezano uz zelene tehnologije i prakse te povećavaju opću razinu svijesti javnosti o pitanjima okoliša dok se drugi dio odnosi na sve popularnija digitalna radna mjesta i poslove za čije obavljanje osoba mora posjedovati znanja u području programiranja, razvoja aplikacija, digitalnog marketinga, robotike i razvoja algoritama i proizvoda koji koriste umjetnu inteligenciju.

Nastavi čitati

Aktualno

Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u

Objavljeno

-

Napisao/la

    45 pregleda

Javni dug EU-a i eurozone iskazan udjelom u BDP-u smanjen je u trećem tromjesečju 2021. godine, odražavajući ubrzani oporavak gospodarstva od koronakrize, a Hrvatska je među zemljama s najvećim padom, pokazuje izvješće Eurostata, izvjestila je Hina.

Gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji i eurozoni snažno su porasle prošloga ljeta zahvaljujući intenzivnim programima cijepljenja protiv covida i paralelnom ublažavanju epidemioloških mjera. Vlade su se i u ljetnom tromjesečju pojačano zaduživale kako bi financirale mjere potpore kompanijama i građanima, ali ubrzani gospodarski rast rezultirao je nižom razinom duga iskazanog udjelom u BDP-u.

Tako se na razini EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u u razdoblju od srpnja do rujna smanjio na 90,1 posto, s 90,9 posto u prethodna tri mjeseca, izračunao je europski statistički ured. U eurozoni kliznuo je s 98,3 na 97,7 posto. U odnosu na treće tromjesečje 2020. godine javni dug iskazan udjelom u BDP-u uvećan je u EU uvećan za 0,9 postotnih bodova, te za 1,1 postotni bod u eurozoni. Najvišu je razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna bilježila Grčka, gdje je bio dvostruko veći od BDP-a. U Italiji bio je otprilike upola veći od BDP-a, u Portugalu za 30 posto veći, a u Španjolskoj i Francuskoj premašio je BDP za 22 odnosno za 16 posto.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju rujna 2021. iznosio 344,7 milijardi kuna, što je odgovaralo 82,4 posto BDP-a. Na kraju lipnja iznosio je 340,8 milijardi kuna, što je odgovaralo 86,1 posto BDP-a. Prva je procjena pokazivala da je iznosio 87,5 posto BDP-a. Na kraju rujna 2020. godine iznosio je 326 milijardi kuna, što je odgovaralo 84,7 posto BDP-a. Najbliže su Hrvatskoj po javnom dugu iskazanom udjelom u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna Mađarska i Austrija gdje je iznosio 80,3 odnosno 84,1 posto.

Najnižu razinu javnog duga bilježila je na kraju prošlogodišnjeg trećeg tromjesečja Estonija, od 19,6 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. Gospodarska aktivnost ubrzala je prošlog ljeta u većini zemalja, što se očitovalo u padu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u odnosu na prethodna tri mjeseca. Najviše je smanjen u Grčkoj, za 6,6 postotnih bodova. Slijede Portugal i Hrvatska gdje je javni dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju rujna bio manji za 4,9 odnosno za 3,7 postotnih bodova nego na kraju lipnja. Najviše je pak porastao u Mađarskoj, za 2,9 postotnih bodova, te u Francuskoj i Rumunjskoj, za 1,5 odnosno 1,1 postotni bod.

Hrvatska je i među zemljama EU-a koje su najviše smanjile javni dug iskazan udjelom u BDP-u u odnosu na kraj rujna 2020. godine, za 2,3 postotna boda. Daleko je najviše smanjen na Cipru, za 6,4 postotna boda. Slijede Irska sa smanjenjem javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u za 3,6 postotnih bodova, te Nizozemska i Danska gdje je na kraju prošlogodišnjeg rujna bio manji za 2,5 odnosno za 2,4 postotna boda nego na kraju rujna 2020., pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najviše je pak porastao u Španjolskoj, za 7,8 postotnih bodova, te u Mađarskoj, za 6,5 postotnih bodova u odnosu na kraj rujna 2020.

Nastavi čitati

Zadnje objave

Aktualnoprije 20 minuta

Primarni cilj Plivačkog kluba Orion su prvenstva Hrvatske

Plivanje možemo izdvojiti kao jedan od najuspješnijih sportova u prošloj godini, a svoj veliki obol dao je i Plivački klub...

Aktualnoprije 2 sata

U Vinkovcima 543 manje nezaposlenih nego u 2020.

Podaci novog popisa stanovništva i smanjenje broja hrvatskih građana za gotovo 400 tisuća podiglo je veliku prašinu u javnosti, a...

Aktualnoprije 3 sata

Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u

Javni dug EU-a i eurozone iskazan udjelom u BDP-u smanjen je u trećem tromjesečju 2021. godine, odražavajući ubrzani oporavak gospodarstva...

Aktualnoprije 4 sata

Zbog podataka na samom početku godine policija još jednom upozorava: Ako piješ ne vozi

S obzirom na podatke s početka godine iz Policijske uprave Vukovarsko-srijemske ovih su dana još jednom posebno upozorili vozače da...

Aktualnoprije 6 sati

Vukovarsko-srijemska županija bilježi 243 nove pozitivne osobe

U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do jutros u 8 sati, u posljednja 24 sata su 243 nove pozitivne osobe...

Aktualnoprije 6 sati

29. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Maslenica ’93.

Vojno-redarstvena operacija “Maslenica ’93.” bila je prva velika oslobodilačka akcija u dotadašnjem dijelu Domovinskoga rata, kojom je u nešto manje...

Aktualnoprije 7 sati

Narodna knjižnica i čitaonica sv. Benedikta Nuštar

Svoj rad u uvjetima pandemije COVID-19 bolesti prilagodila je i Narodna knjižnica i čitaonica sv. Benedikta Nuštar, koja će u...

Aktualnoprije 8 sati

U Slavoniji povremeni snijeg češći tijekom dopodneva

Baš kao što su meteorolozi i najavljivali za Slavoniju, uz  umjereno i pretežno oblačno vrijeme Vinkovce i okolicu jutros je...

Najčitanije