Danas obilježavamo Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnog identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega samo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu.
Proglašenje tog Dana, inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je u ličkom mjestu Kosinju 1483. godine tiskana prva hrvatska glagoljička knjiga, Misal po zakonu Rimskog dvora. Svojom inicijativom Institut je želio skrenuti pozornost javnosti i svih govornika hrvatskoga jezika na važnost promicanja vrijednosti i ljepota hrvatskog glagoljičnog pisma te omogućiti glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan.
Misal po zakonu Rimskog carstva prva je tiskana hrvatska knjiga, a ujedno i prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim pismom. Ta hrvatska inkunabula otisnuta je dvobojno, odnosno crnom i crvenom bojom, i to samo 28 godina nakon tiskanja Gutenbergove Biblije. Taj je hrvatski prvotisak važan i zbog toga što dokazuje da su Hrvati već u 15. stoljeću bili izrazito razvijeni u društvenom, gospodarskom i kulturnom smislu.
U povijesti pismenosti na području jugoistočne Europe poznato je postojanje više tipova glagoljičkoga pisma, koje datira još iz 9. stoljeća, a jednako tako poznato je da je uglata glagoljica nastala i razvijala se isključivo na hrvatskom govornom području već od 13. stoljeća i zato se s pravom smatra hrvatskom glagoljicom.
Zbog jasne definiranosti oblika mnogi uglatu glagoljicu smatraju ujedno i najljepšim tipom glagoljice.
