Page 11 - Vinkovački list - 1. ožujka 2019.
P. 11
AK, 1.3.2019. 11
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od pošte i gostionice do
samostana i crkve sv. Antuna
Na križanju s ulicom Joze ton. Afirmirao se i kao socijalni izmole mnoge milosti i dobiju u crkvi su izvršeni veći gradi-
Ivakića umjesto stare derutne pjesnik, a njegove socijalne pjesme oproštenje svojih grijeha. O kupnji teljski unutarnji zahvati. Izvana vačka umjetnica Alojzija Ulman,
prizemnice u kojoj se dugo godina ubrajaju se među bolje pjesme te kuće je obaviješten i đakovački se ništa nije smjelo radikalni- a gdje se vjernici tijekom dana
nalazilo sjedište nekada vrlo popu- hrvatske međuratne socijalne biskup dr. Antun Akšamović, koji je poduzimati jer je cijeli vanjski, rado dolaze moliti i paliti svijeće.
larnog ribolovnog SD Priroda poezije. Kao kritičar, Kovačić je svojim dopisom od 2. prosinca posebno ulični dio samostana i Toranj crkve podignut je 1999.
kojega je vodio legendarni vinko- također nije slijedio neki čvrsto 1937. izdao dozvolu za osnutak kapele bio pod zaštitom konzer- godine, a iste godine napravljena
vački zaljubljenik u Bosut Arkadije definiran sustav vrijednosti, samostana u uvjerenju da će novi vatorskog zavoda za kulturu kao je i nadstrešnica ili vanjski oltar
Aleksejev, izgrađena je moderna prikaze je pisao impresionistički - samostan franjevaca konven- autentična arhitektonska cjelina za službu Božju u samostanskom
katnica u kojoj je smještena banka. po srcu i vlastitom doživljaju. Cje- tualaca biti od velike koristi za iz 18. i 19. stoljeća. Godine 1977. dvorištu. Osam prozora oslikao
Tik do zgrade u kojoj se desetlje- lokupna njegova ostavština, koja duhovni napredak vjernika grada odstranjen je niski strop, čime je je u imitaciji vitraja 1993. godine
ćima nalazi restoran Bijela lađa je bila pohranjena u vinkovač- Vinkovaca. Isto tako i vrhovna prostorija dobila na prozračnosti, akademski slikar Tihomir Lončar
izgrađena je građevina čije je koj Gradskoj knjižnici i čitaonici uprava Reda franjevaca konven- a potkrovlje je obloženo lamperi- iz Zagreba. Pet prozora prema
pročelje neobičnog izgleda i u u potpunosti je uništena u požaru tualaca u Rimu, 31. siječnja 1938. jom od ariša, da bi potom sve to parku prikazuju neke trenutke
ovom uličnom nizu izgleda čak i nastalom zbog neprijateljskog dala je dozvolu da se samostan bilo nadsvođeno brodskim podom. iz života sv. Antuna. Tri prozora
smiješno. U njoj je jedno vrijeme topničkog napada na Vinkovce u Vinkovcima može podići. Od Na zidnoj plohi iza glavnog oltara prema samostanu prikazuju fra-
bila smještena nekakva igraonica 16./17. rujna 1991. godine. Smrt ga prvoga dana kada su fratri kupili postavljen je veliki reljef u širini njevačke svece: sv. Franju Asiškoga
s aparatima za zabavu. Sjeverna je iznenadno zadesila 22. kolovoza gostionicu, ovaj je prostor doživ- cijele pozadine, od pozlaćene i sv. Klaru Asišku, sv. Maksimilija-
strana ovog dijela ulice završava 1959. u Zagrebu. ljavao neprekidne preinake i pre- terakote s likom sv. Antuna te na Kolbea i sv. Elizabetu Ugarsku,
zgradom u kojoj se nalazi samostan uređenja. Najprije je uz velike obrisima bazilike sv. Antuna u sv. Nikolu Tavelića i sv. Leopolda
i crkva sv. Antuna odnosno Mali U drugoj polovici 20. stoljeća u izmjene „Stara pošta“ preuređe- Padovi i same kapele istoimeno- Mandića. Na samostanu je
park, danas Trg sv. Ilije i sv. Vinka. toj zgradi je bio smješten franje- na djelomice u veću kapelu, koja ga sveca u Vinkovcima. Reljef je izvršeno dosta zahvata i preinaka.
vački samostan i crkva sv. Antuna, je mogla primiti do 400 vjernika 1977. godine izradila umjetnica Dok su na službi crkvi i samostanu
Zanimljiva je povijest te Mala crkva, kako je stariji Vinkov- bile sestre sv. Križa, imale su
zgrade u kojoj je početkom 19. i djelomice u mali samostan. Ivana Curilović Ulman iz Osijeka. svoje prostorije, ali su se pred više
stoljeća bila smještena pošta, čani još uvijek nazivaju. Adapta- Radovi na adaptaciji trajali su od U crkvi se nalazi i umjetnički godina povukle u svoj samostan u
odnosno postaja za poštanske cijom i proširenjem prostora ta je travnja 1938. do srpnja iste godine. vrijedan križni put od terakote, Vinkovcima, odakle dolaze vršiti
kočije, prva takve vrste u ovom crkva postala značajnija i posjeće- Svečano otvorenje, blagoslov koji je izradila Alojzija Ulman 1967. neke usluge u crkvi. Posljednjih
kraju. Kada je pošta preseljena u nija. Osim stanovnika okolnih ulica samostana i kapele, obavio je 28. godine. Na svakoj postaji nalazi godina uz samostan su preuređe-
zgradu koja se nalazila do zgrade koji joj teritorijalno pripadaju rado kolovoza 1938. đakovački biskup se u tehnici intarzije neprimjetan ne bivše gospodarske zgrade, koje
današnjeg gradskog muzeja, tu je je posjećuju i Vinkovčani iz drugih Akšamović. Kako je dolazilo sve dugi križ, ispod kojega je u istoj sada služe u razne svrhe. Proslavi
bila smještena poznata gostionica dijelova grada, posebice u povodu više vjernika, kapela je često bila tehnici naznačen i broj postaje. U blagdana svetoga Antuna prethodi
„Kod poštanske trube“, njemački različitih aktivnosti vezanih za pretijesna, pa je i park za ljepšeg dvorištu su uređene dvije pristu- pobožnost trinaest utoraka u
„Beim Posthorn“. Navodno je vin- štovanje sv. Antuna koji je u Vin- vremena, služio za vjerske mani- pačne udubine s kipovima Majke svečevu čast i trodnevnica nepo-
kovački književnik Ivan Kozarac kovcima i okolici osobito omiljen festacije pod vedrim nebom. Božje i sv. Antuna Padovanskog, sredno pred sami blagdan. Kako se
smjestio dio radnje romana Đuka svetac. Franjevci raznih ogranaka Potkraj 70-tih godina 20. stoljeća koje je u terakoti izradila vinko- sveti Antun jako štuje u Vinkov-
Begović baš u tu gostionicu. Bilo živjeli su i nastavali mnoga mjesta cima i okolici u te dane se ovdje
je to jedno od omiljenijih mjesta istočne Slavonije i Srijema, ali ne okupi i do 20.000 štovatelja. Na
gdje se uz glazbu i ondašnje i Vinkovce. Zaslugom vinkovač- kraju vrijedno spomena je reći i to
animir dame do zore zabavljao koga župnika Antuna Mitrovića, kako su zaslugom fra Ilije Miškića,
„muški svit“. U istočnom dijelu neposredno pred početak tadašnjeg provincijala, a sadašnjeg
zgrade je 23. ožujka 1907. godine Drugoga svjetskog rata, hrvatski gvardijana, u vinkovačko svetište
rođen poznati hrvatski književ- franjevci konventualci dobili su donesene relikvije svetoga Antuna
nik Vladimir Kovačić. Gimnaziju priliku da otvore svoj samostan iz Padove, gdje su se nalazile od
je pohađao u Vinkovcima, a nakon u tom gradu. Nekadašnja „Stara 29. rujna do 2. listopada 2000.
toga je u Zagrebu studirao pravo i pošta“, potom gostionica vlasnice Boraviti u blizini svečevih zemalj-
filologiju. Zajedno s J. Bognerom Matilde Kovačić, blizu napuštene i skih ostataka za mnoge vjernika
vodio je književni pokret vinko- potpuno devastirane crkve sv. Ilije, je bio veliki događaj. Nepregledno
vačkih gimnazijalaca. Objavlji- postala je bogoslužni centar koji mnoštvo ljudi slijevalo se u svetište
vao je liriku u ozbiljnim književ- će poslužiti mnogim Vinkovčani- i svatko je želio biti što bliže ovome
nim časopisima još za gimnazij- ma da posredništvom sv. Antuna, omiljenom svecu. Nitko sa sigur-
skih dana. Surađivao je u brojnim nošću ne može reći koliko je ljudi
novinama i časopisima. Prva posjetilo crkvu, zna se jedino da
zbirka, „Otrovano proljeće“ objav- je podijeljeno oko 11.000 svetih
ljena mu je 1938. godine. Isto- pričesti !
vremeno je prevodio Heinea,
Ibsena, Büchnera i Kellera. Uoči
Drugoga svjetskog rata bio je
ravnatelj Radio-Zagreba, a poslije
rata korektor Nakladnog zavoda
Hrvatske, kasnije NZ “Zora”.
Godine 1953. objavio je i drugu
zbirku „Ceste i jablani“. Bio je
jedan od posljednjih iz plejade
hrvatskih pjesnika-boema. Nije
doživio izdanje svoje posljed-
nje pjesničke zbirke „Jantar na
suncu“ 1959. godine, koju je sam
priredio kao retrospektivu svojega
35-godišnjeg lirskog stvaranja. Iz
zapisa književnih kritičara i drugih
doznaje se kako je bio izraziti
pjesnik raspoloženja, mekih
štimunga, fluidnih duševnih
stanja, intenzivnih emocija, jeseni
i smrti kao dominantnih motiva
kojima je davao sasvim osoban
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
Direktorica: franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
Mirjam Jukić Redakcija: info@novosti.hr Naklada: 1800
mirjam.jukic@novosti.hr Željko Komljenović, Prodaja i oglašavanje Cijena jednog primjerka je 8 kn
Glavna urednica: Aneta Pšihistal, Mirjana Ešegović
Marija Gerovac Josipa Haluška, Jasna Kanjuh IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110
glavna.urednica@novosti.hr Nikolina Živković Josip Raguž OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr prodaja@novosti.hr
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od pošte i gostionice do
samostana i crkve sv. Antuna
Na križanju s ulicom Joze ton. Afirmirao se i kao socijalni izmole mnoge milosti i dobiju u crkvi su izvršeni veći gradi-
Ivakića umjesto stare derutne pjesnik, a njegove socijalne pjesme oproštenje svojih grijeha. O kupnji teljski unutarnji zahvati. Izvana vačka umjetnica Alojzija Ulman,
prizemnice u kojoj se dugo godina ubrajaju se među bolje pjesme te kuće je obaviješten i đakovački se ništa nije smjelo radikalni- a gdje se vjernici tijekom dana
nalazilo sjedište nekada vrlo popu- hrvatske međuratne socijalne biskup dr. Antun Akšamović, koji je poduzimati jer je cijeli vanjski, rado dolaze moliti i paliti svijeće.
larnog ribolovnog SD Priroda poezije. Kao kritičar, Kovačić je svojim dopisom od 2. prosinca posebno ulični dio samostana i Toranj crkve podignut je 1999.
kojega je vodio legendarni vinko- također nije slijedio neki čvrsto 1937. izdao dozvolu za osnutak kapele bio pod zaštitom konzer- godine, a iste godine napravljena
vački zaljubljenik u Bosut Arkadije definiran sustav vrijednosti, samostana u uvjerenju da će novi vatorskog zavoda za kulturu kao je i nadstrešnica ili vanjski oltar
Aleksejev, izgrađena je moderna prikaze je pisao impresionistički - samostan franjevaca konven- autentična arhitektonska cjelina za službu Božju u samostanskom
katnica u kojoj je smještena banka. po srcu i vlastitom doživljaju. Cje- tualaca biti od velike koristi za iz 18. i 19. stoljeća. Godine 1977. dvorištu. Osam prozora oslikao
Tik do zgrade u kojoj se desetlje- lokupna njegova ostavština, koja duhovni napredak vjernika grada odstranjen je niski strop, čime je je u imitaciji vitraja 1993. godine
ćima nalazi restoran Bijela lađa je bila pohranjena u vinkovač- Vinkovaca. Isto tako i vrhovna prostorija dobila na prozračnosti, akademski slikar Tihomir Lončar
izgrađena je građevina čije je koj Gradskoj knjižnici i čitaonici uprava Reda franjevaca konven- a potkrovlje je obloženo lamperi- iz Zagreba. Pet prozora prema
pročelje neobičnog izgleda i u u potpunosti je uništena u požaru tualaca u Rimu, 31. siječnja 1938. jom od ariša, da bi potom sve to parku prikazuju neke trenutke
ovom uličnom nizu izgleda čak i nastalom zbog neprijateljskog dala je dozvolu da se samostan bilo nadsvođeno brodskim podom. iz života sv. Antuna. Tri prozora
smiješno. U njoj je jedno vrijeme topničkog napada na Vinkovce u Vinkovcima može podići. Od Na zidnoj plohi iza glavnog oltara prema samostanu prikazuju fra-
bila smještena nekakva igraonica 16./17. rujna 1991. godine. Smrt ga prvoga dana kada su fratri kupili postavljen je veliki reljef u širini njevačke svece: sv. Franju Asiškoga
s aparatima za zabavu. Sjeverna je iznenadno zadesila 22. kolovoza gostionicu, ovaj je prostor doživ- cijele pozadine, od pozlaćene i sv. Klaru Asišku, sv. Maksimilija-
strana ovog dijela ulice završava 1959. u Zagrebu. ljavao neprekidne preinake i pre- terakote s likom sv. Antuna te na Kolbea i sv. Elizabetu Ugarsku,
zgradom u kojoj se nalazi samostan uređenja. Najprije je uz velike obrisima bazilike sv. Antuna u sv. Nikolu Tavelića i sv. Leopolda
i crkva sv. Antuna odnosno Mali U drugoj polovici 20. stoljeća u izmjene „Stara pošta“ preuređe- Padovi i same kapele istoimeno- Mandića. Na samostanu je
park, danas Trg sv. Ilije i sv. Vinka. toj zgradi je bio smješten franje- na djelomice u veću kapelu, koja ga sveca u Vinkovcima. Reljef je izvršeno dosta zahvata i preinaka.
vački samostan i crkva sv. Antuna, je mogla primiti do 400 vjernika 1977. godine izradila umjetnica Dok su na službi crkvi i samostanu
Zanimljiva je povijest te Mala crkva, kako je stariji Vinkov- bile sestre sv. Križa, imale su
zgrade u kojoj je početkom 19. i djelomice u mali samostan. Ivana Curilović Ulman iz Osijeka. svoje prostorije, ali su se pred više
stoljeća bila smještena pošta, čani još uvijek nazivaju. Adapta- Radovi na adaptaciji trajali su od U crkvi se nalazi i umjetnički godina povukle u svoj samostan u
odnosno postaja za poštanske cijom i proširenjem prostora ta je travnja 1938. do srpnja iste godine. vrijedan križni put od terakote, Vinkovcima, odakle dolaze vršiti
kočije, prva takve vrste u ovom crkva postala značajnija i posjeće- Svečano otvorenje, blagoslov koji je izradila Alojzija Ulman 1967. neke usluge u crkvi. Posljednjih
kraju. Kada je pošta preseljena u nija. Osim stanovnika okolnih ulica samostana i kapele, obavio je 28. godine. Na svakoj postaji nalazi godina uz samostan su preuređe-
zgradu koja se nalazila do zgrade koji joj teritorijalno pripadaju rado kolovoza 1938. đakovački biskup se u tehnici intarzije neprimjetan ne bivše gospodarske zgrade, koje
današnjeg gradskog muzeja, tu je je posjećuju i Vinkovčani iz drugih Akšamović. Kako je dolazilo sve dugi križ, ispod kojega je u istoj sada služe u razne svrhe. Proslavi
bila smještena poznata gostionica dijelova grada, posebice u povodu više vjernika, kapela je često bila tehnici naznačen i broj postaje. U blagdana svetoga Antuna prethodi
„Kod poštanske trube“, njemački različitih aktivnosti vezanih za pretijesna, pa je i park za ljepšeg dvorištu su uređene dvije pristu- pobožnost trinaest utoraka u
„Beim Posthorn“. Navodno je vin- štovanje sv. Antuna koji je u Vin- vremena, služio za vjerske mani- pačne udubine s kipovima Majke svečevu čast i trodnevnica nepo-
kovački književnik Ivan Kozarac kovcima i okolici osobito omiljen festacije pod vedrim nebom. Božje i sv. Antuna Padovanskog, sredno pred sami blagdan. Kako se
smjestio dio radnje romana Đuka svetac. Franjevci raznih ogranaka Potkraj 70-tih godina 20. stoljeća koje je u terakoti izradila vinko- sveti Antun jako štuje u Vinkov-
Begović baš u tu gostionicu. Bilo živjeli su i nastavali mnoga mjesta cima i okolici u te dane se ovdje
je to jedno od omiljenijih mjesta istočne Slavonije i Srijema, ali ne okupi i do 20.000 štovatelja. Na
gdje se uz glazbu i ondašnje i Vinkovce. Zaslugom vinkovač- kraju vrijedno spomena je reći i to
animir dame do zore zabavljao koga župnika Antuna Mitrovića, kako su zaslugom fra Ilije Miškića,
„muški svit“. U istočnom dijelu neposredno pred početak tadašnjeg provincijala, a sadašnjeg
zgrade je 23. ožujka 1907. godine Drugoga svjetskog rata, hrvatski gvardijana, u vinkovačko svetište
rođen poznati hrvatski književ- franjevci konventualci dobili su donesene relikvije svetoga Antuna
nik Vladimir Kovačić. Gimnaziju priliku da otvore svoj samostan iz Padove, gdje su se nalazile od
je pohađao u Vinkovcima, a nakon u tom gradu. Nekadašnja „Stara 29. rujna do 2. listopada 2000.
toga je u Zagrebu studirao pravo i pošta“, potom gostionica vlasnice Boraviti u blizini svečevih zemalj-
filologiju. Zajedno s J. Bognerom Matilde Kovačić, blizu napuštene i skih ostataka za mnoge vjernika
vodio je književni pokret vinko- potpuno devastirane crkve sv. Ilije, je bio veliki događaj. Nepregledno
vačkih gimnazijalaca. Objavlji- postala je bogoslužni centar koji mnoštvo ljudi slijevalo se u svetište
vao je liriku u ozbiljnim književ- će poslužiti mnogim Vinkovčani- i svatko je želio biti što bliže ovome
nim časopisima još za gimnazij- ma da posredništvom sv. Antuna, omiljenom svecu. Nitko sa sigur-
skih dana. Surađivao je u brojnim nošću ne može reći koliko je ljudi
novinama i časopisima. Prva posjetilo crkvu, zna se jedino da
zbirka, „Otrovano proljeće“ objav- je podijeljeno oko 11.000 svetih
ljena mu je 1938. godine. Isto- pričesti !
vremeno je prevodio Heinea,
Ibsena, Büchnera i Kellera. Uoči
Drugoga svjetskog rata bio je
ravnatelj Radio-Zagreba, a poslije
rata korektor Nakladnog zavoda
Hrvatske, kasnije NZ “Zora”.
Godine 1953. objavio je i drugu
zbirku „Ceste i jablani“. Bio je
jedan od posljednjih iz plejade
hrvatskih pjesnika-boema. Nije
doživio izdanje svoje posljed-
nje pjesničke zbirke „Jantar na
suncu“ 1959. godine, koju je sam
priredio kao retrospektivu svojega
35-godišnjeg lirskog stvaranja. Iz
zapisa književnih kritičara i drugih
doznaje se kako je bio izraziti
pjesnik raspoloženja, mekih
štimunga, fluidnih duševnih
stanja, intenzivnih emocija, jeseni
i smrti kao dominantnih motiva
kojima je davao sasvim osoban
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
Direktorica: franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
Mirjam Jukić Redakcija: info@novosti.hr Naklada: 1800
mirjam.jukic@novosti.hr Željko Komljenović, Prodaja i oglašavanje Cijena jednog primjerka je 8 kn
Glavna urednica: Aneta Pšihistal, Mirjana Ešegović
Marija Gerovac Josipa Haluška, Jasna Kanjuh IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110
glavna.urednica@novosti.hr Nikolina Živković Josip Raguž OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr prodaja@novosti.hr
