Page 11 - Vinkovački list - 26. travnja 2019.
P. 11
AK, 26.4.2019. 11
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od Neudorfa do Vinkovačkog Novog Sela -
Nekad bilo, sad se spominjalo
Prema podacima prvog poslije- radilo je preko 2000 željezničara sastavljeno 920 000 vagona, a 1960. je to odgovoran i opasan posao koji
ratnog popisa stanovništva iz 1948. iz Vinkovaca i okolice, a u velikom se u nekoliko navrata i tragično
godine u naselju je živjelo 2 143 sta- broju iz Vinkovačkog Novog Sela. g. 1 348 000, s dnevnim prosjekom završavao sa smrtnim ishodom ili
novnika. Novi stanovnici koji su u Mogućnost zapošljavanja na želje- invalidnošću. Slagali su se tako
ovo mjesto stigli vlakovima bez znici privukla je nove doseljeni- oko 3700 vagona. Bio je to težak i vagoni u brojne kompozicije koje su
voznog reda s provođenjem agrarne ke iz Bosanske Posavine i nekih se potom kretale u svih šest pravaca
reforme dobili su i zemlju kako bi dijelova Hercegovine poput okolice vrlo odgovoran posao. Trenutak u sve prostore bivše države i zemlje
se bavili poljoprivredom. Seljačka Čitluka, Ljubuškog, Gruda, Klobuka, Europe i Orijenta.
radna zadruga je osnovana u Širokoga Brijega i drugih mjesta. nepažnje mogao je rezultirati
kolovozu 1946. godine pod imenom Pričali su i zabilježili mnogi, Neposredno uz ranžirni
SRZ „Vasilije Gaćeša“. U početku putnici, novinari i putopisci kada katastrofom kako u pitanju ugroze kolodvor 1953. g. na sjevernoj
Zadruga je imala 46 članova kojima su sa zapada dolazili željeznicom strani je izgrađeno prihvatilište ili
je bilo dodijeljeno 322 jutara zemlje. u Vinkovce kako su imali osjećaj, života tako i materijalne štete. konačište za željezničare. Izgledalo
Od toga 39 jutara u Crnom Gaju, u uočavajući veliki broj kolosije- je poput kakvog lijepo uređenog
Kanovcima 110 jutara, u Ljeskovcu ka, vlakova, vagona, željezničara, I u godinama koje su slijedile u hotela te odisalo urednošću i lijepo
35 jutara, u Krčevinama 60 jutara uređaja i velikog prometa da ulaze uređenim enterijerom. Ispred same
i u Drenu 78 jutara. Svi članovi u nekakav veliki grad, europsku ranžirnom kolodvoru primjenjivana zgrade nalazio se park s vodosko-
dobili su po 7 jutara, dva člana metropolu, a ne u nekakav slavonski kom, terase i cvjetne aleje. Njegovi
po 7 i pol, jedan 8 i jedna članica gradić koji je imao tek nešto više od je suvremena tehnologija koja je bila korisnici su bili željezničari dopre-
9 jutara. Zadruga je djelovala do dvadesetak tisuća stanovnika. mnici vlakova koji su na raspola-
1952 godine kada je ukinuta. Ostali kompatibilna modernizaciji želje- ganju imali 28 dvokrevetnih soba.
privatni posjednici dobili su zemlju Teretni kolodvor je bio podijeljen Osim dopremnika vlakova koristile
u dijelovima katastarske općine koji na 4 parka: A,B,C i D. Po dva od njih zničkog prometa. Stare parnjače i su ga i druge osobe koje su došle
su se nazivali: Lisičak, Mokro Polje, su imala svoje spuštalice za raspo- u pratnji vlaka i razni gosti koji
Zavlače i Nevkoš. ređivanje vagona. Istočni su bili C male lokomotive „manevarke“, su su službeno dolazili u ranžirni
i D, a zapadni A i B. U parku A je kolodvor.
Kako nisu bili naviknuti na bilo 6 prijamnih kolosijeka u koje su zamjenjivale lokomotive s dizel, a
obradu većih površina obradive dolazili vlakovi iz pravca Beograda, U njemu su se vlakovođe, stro-
potom i elektro pogonom. I jovođe, ložači i kočničari odmarali
danas se stariji stanovnici Novog
Sela, posebno nekadašnji željezni-
čari, sjećaju kako se neprekidno u
24 sata odvijao rad u ranžirnom
kolodvoru. Uz veliki broj, na visokim
stupovima postavljenih reflektora
i tisuće žarulja u noćnim satima iz
daljine se u obrisima činilo kao da
se radi o nekom velikom gradu, tim
prije što se tih pedesetih i šezdese-
tih godina tek odvijao intenzivni-
ji proces elektrifikacije vinkovač-
zemlje i rad sa u ono vrijeme suvre- Sombora, Subotice, Osijeka i Novog kih sela koja su noću bila u mraku. kako bi odmorni prihvatili dužnost su signali i skretnice koje svjedoče
menom tehnikom i kolonistima je Sada. U B parku je bilo 15 otpravnih Godinama su se iz „teretne“ kako na novoj kompoziciji koju je trebalo o jednom dijelu novoselske povijesti
u prvim godinama bilo teško. Manji kolosijeka za pravac Zagreba i smo je tada nazivali, sa zvučnika otpremiti na određenu lokaciju. kada je veliki broj novoselskih želje-
dio kolonista koji se nije uspio prila- Doboja. razmještenih po kolodvoru posebice zničara osiguravao egzistenciju za
goditi životu vratio se natrag u svoj kada bi malo jači vjetar zapuhao Tutnjali su tako desetljeći- svoju obitelj, školovanje djece i
zavičaj napustivši dobivene kuće i U istočnom parku C se nalazilo sa sjevera, ulicama Novog sela ma vlakovi čeličnim tračnica- slično.
imanja koja su dobili novi kolonisti. 5 prijamnih kolosijeka za dolazeće čule riječi nerazumljive običnim ma zahvaljujući spretnosti želje-
vlakove iz smjera Zagreba, Brčkog ljudima. „ ……..Na mjesta skret- zničara u plavim uniformama, Uništeno je nekada lijepo
U prvim godinama nakon rata i Doboja. U D parku se nalazilo ničari i papučari…. Počinje rad…… dolazili i odlazili u daljine pove- uređeno konačište, ponos vinko-
kada je uslijedio tzv. period obnove 15 otpremnih kolosijeka odakle Na sedmi dvoja prazna….. Na drugi, zujući ljude, naselja i daleke vačkih željezničara. U parku oko
i izgradnje novodošli doseljenici su su vlakovi upućivani prema peti i šesti po troja tovarena….“ , zemlje. Tako je bilo nekada. njega još uvijek se nalazi sada već
uskoro dobili novu priliku za zapo- Beogradu, Somboru, Subotici, pa opet „….šesti četvora prazna A danas !? Avetinjski izgledaju ostarjelo drveće i grmlje. Usred
šljavanje u drugim djelatnostima. Novom Sadu, Osijeku i Brčkom. …..“ i tako po cijeli dan i noć. To ostaci nekadašnjeg teretnog nekadašnjeg parka se nalazi mala
Na sjevernom rubu naselja nastav- U A i B parku sav rad se odvijao su bile komande dežurnog službe- kolodvora. Puno je toga uništeno fontana postavljena na izvoru tople
ljena je izgradnja velikog ranžirnog upravljanjem jednog dispečera koji nika sa spuštalica dobro razumlji- neprijateljskim granatiranjem sumporovite vode koja kao i nekada
kolodvora pa su se Novoselci zapo- je preko elektrodinamičkoga bloka i ve ljudima u plavim uniformama s za vrijeme Domovinskoga rata još uvijek neprekidno, neiskorište-
šljavali kao pružni radnici i ospo- razvodne ploče prebacivao skretnice crvenim zastavicama i željezničar- za kojega je prekinut željeznički na izvire i razlijeva se po okolišu.
sobljavali za rad u drugim zanima- umjesto nekada čak 6 skretničara. skim fenjerima. Oni su se razmili promet. Nekada vrlo frekventni X.
njima na željeznici: skretničare, Istočni park je u početku bio manje uz kolosijeke i nalazili kraj svojih željeznički koridor desetljećima nije Da je odnos prema željeznič-
papučare, kočničare, strojovođe, automatiziran. Elektrodinamič- skretnica i sigurnim pokretima izvr- bio u funkciji, a Vinkovci postali kom prometu, njegovom značaju i
konduktere, vlakovođe i slično. Iz ki blokovi radili su besprijekorno, šavali usmjeravanje vagona. Klizili prolazni kolodvor. Uništena je sva mogućnostima unatoč ogromnoj
godine u godinu ranžirni ili teretni a strojovođe u svojim lokomotiva- su vagoni ranžirnim kolosijecima prometna infrastruktura i uređaji, šteti i razaranjima za vrijeme
kolodvor se širio i razvijao postajući ma preko UKV valova su izravno koje su po potrebi postavljanjem većina kolosijeka je uništena. Domovinskoga rata, te promjena-
jednim od najvećih i najznačajni- primale naredbe dežurnih služ- tzv. papuča za usporenje postav- Između tračnica naraslo je grmlje, ma prometnih koridora, politič-
jih ranžirnih kolodvora ne samo benika na spuštalicama. Moder- ljali željezničari papučari. Začulo čak čitava stabla. U nekada noću kih granica i odnosa u Europi bio
bivše Jugoslavije već i ovog dijela nizacija procesa prijama i otprave bi se škripanje kotača na tračnica- blještavom prostoru vlada tama i drukčiji, kako je to i nekim drugim
Europe gdje su se primale, stvarale vlakova bitno je utjecala na učin- ma, naokolo letjele iskre, a potom muk koju poremete noćni vlakovi zemljama, kako zbog cijena usluge,
i otpremale željezničke kompo- kovitost i protočnost jednog od čuo udar odbojnika vagona koje su koji prometuju prema Slavonskom pogonske energije i ekologije, vje-
zicije za pojedine regije Europe najvećih ranžirnih kolodvora u vješto i brzo spajali kočničari. Bio Brodu i Zagrebu. Razorene su spu- rojatno bi ova novoselska i vinko-
i Bliskoga istoka. U tom sustavu Europi. Godine 1954. ovdje je bilo štalice i dispečerski centri, uništeni vačka priča o ranžirnom teretnom
kolodvoru i vinkovačkim željezniča-
rima imala sretniji završetak.
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
info@novosti.hr Naklada: 1800
v.d. Direktora Redakcija: Prodaja i oglašavanje Cijena jednog primjerka je 8 kn
Glavna i odgovorna urednica: Željko Komljenović, Mirjana Ešegović
Marija Gerovac, mag. novinarstva Aneta Pšihistal, Jasna Kanjuh IBAN: HR09 2340 0091 1100
glavna.urednica@novosti.hr Josipa Haluška, Josip Raguž 31110
Nikolina Živković prodaja@novosti.hr OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od Neudorfa do Vinkovačkog Novog Sela -
Nekad bilo, sad se spominjalo
Prema podacima prvog poslije- radilo je preko 2000 željezničara sastavljeno 920 000 vagona, a 1960. je to odgovoran i opasan posao koji
ratnog popisa stanovništva iz 1948. iz Vinkovaca i okolice, a u velikom se u nekoliko navrata i tragično
godine u naselju je živjelo 2 143 sta- broju iz Vinkovačkog Novog Sela. g. 1 348 000, s dnevnim prosjekom završavao sa smrtnim ishodom ili
novnika. Novi stanovnici koji su u Mogućnost zapošljavanja na želje- invalidnošću. Slagali su se tako
ovo mjesto stigli vlakovima bez znici privukla je nove doseljeni- oko 3700 vagona. Bio je to težak i vagoni u brojne kompozicije koje su
voznog reda s provođenjem agrarne ke iz Bosanske Posavine i nekih se potom kretale u svih šest pravaca
reforme dobili su i zemlju kako bi dijelova Hercegovine poput okolice vrlo odgovoran posao. Trenutak u sve prostore bivše države i zemlje
se bavili poljoprivredom. Seljačka Čitluka, Ljubuškog, Gruda, Klobuka, Europe i Orijenta.
radna zadruga je osnovana u Širokoga Brijega i drugih mjesta. nepažnje mogao je rezultirati
kolovozu 1946. godine pod imenom Pričali su i zabilježili mnogi, Neposredno uz ranžirni
SRZ „Vasilije Gaćeša“. U početku putnici, novinari i putopisci kada katastrofom kako u pitanju ugroze kolodvor 1953. g. na sjevernoj
Zadruga je imala 46 članova kojima su sa zapada dolazili željeznicom strani je izgrađeno prihvatilište ili
je bilo dodijeljeno 322 jutara zemlje. u Vinkovce kako su imali osjećaj, života tako i materijalne štete. konačište za željezničare. Izgledalo
Od toga 39 jutara u Crnom Gaju, u uočavajući veliki broj kolosije- je poput kakvog lijepo uređenog
Kanovcima 110 jutara, u Ljeskovcu ka, vlakova, vagona, željezničara, I u godinama koje su slijedile u hotela te odisalo urednošću i lijepo
35 jutara, u Krčevinama 60 jutara uređaja i velikog prometa da ulaze uređenim enterijerom. Ispred same
i u Drenu 78 jutara. Svi članovi u nekakav veliki grad, europsku ranžirnom kolodvoru primjenjivana zgrade nalazio se park s vodosko-
dobili su po 7 jutara, dva člana metropolu, a ne u nekakav slavonski kom, terase i cvjetne aleje. Njegovi
po 7 i pol, jedan 8 i jedna članica gradić koji je imao tek nešto više od je suvremena tehnologija koja je bila korisnici su bili željezničari dopre-
9 jutara. Zadruga je djelovala do dvadesetak tisuća stanovnika. mnici vlakova koji su na raspola-
1952 godine kada je ukinuta. Ostali kompatibilna modernizaciji želje- ganju imali 28 dvokrevetnih soba.
privatni posjednici dobili su zemlju Teretni kolodvor je bio podijeljen Osim dopremnika vlakova koristile
u dijelovima katastarske općine koji na 4 parka: A,B,C i D. Po dva od njih zničkog prometa. Stare parnjače i su ga i druge osobe koje su došle
su se nazivali: Lisičak, Mokro Polje, su imala svoje spuštalice za raspo- u pratnji vlaka i razni gosti koji
Zavlače i Nevkoš. ređivanje vagona. Istočni su bili C male lokomotive „manevarke“, su su službeno dolazili u ranžirni
i D, a zapadni A i B. U parku A je kolodvor.
Kako nisu bili naviknuti na bilo 6 prijamnih kolosijeka u koje su zamjenjivale lokomotive s dizel, a
obradu većih površina obradive dolazili vlakovi iz pravca Beograda, U njemu su se vlakovođe, stro-
potom i elektro pogonom. I jovođe, ložači i kočničari odmarali
danas se stariji stanovnici Novog
Sela, posebno nekadašnji željezni-
čari, sjećaju kako se neprekidno u
24 sata odvijao rad u ranžirnom
kolodvoru. Uz veliki broj, na visokim
stupovima postavljenih reflektora
i tisuće žarulja u noćnim satima iz
daljine se u obrisima činilo kao da
se radi o nekom velikom gradu, tim
prije što se tih pedesetih i šezdese-
tih godina tek odvijao intenzivni-
ji proces elektrifikacije vinkovač-
zemlje i rad sa u ono vrijeme suvre- Sombora, Subotice, Osijeka i Novog kih sela koja su noću bila u mraku. kako bi odmorni prihvatili dužnost su signali i skretnice koje svjedoče
menom tehnikom i kolonistima je Sada. U B parku je bilo 15 otpravnih Godinama su se iz „teretne“ kako na novoj kompoziciji koju je trebalo o jednom dijelu novoselske povijesti
u prvim godinama bilo teško. Manji kolosijeka za pravac Zagreba i smo je tada nazivali, sa zvučnika otpremiti na određenu lokaciju. kada je veliki broj novoselskih želje-
dio kolonista koji se nije uspio prila- Doboja. razmještenih po kolodvoru posebice zničara osiguravao egzistenciju za
goditi životu vratio se natrag u svoj kada bi malo jači vjetar zapuhao Tutnjali su tako desetljeći- svoju obitelj, školovanje djece i
zavičaj napustivši dobivene kuće i U istočnom parku C se nalazilo sa sjevera, ulicama Novog sela ma vlakovi čeličnim tračnica- slično.
imanja koja su dobili novi kolonisti. 5 prijamnih kolosijeka za dolazeće čule riječi nerazumljive običnim ma zahvaljujući spretnosti želje-
vlakove iz smjera Zagreba, Brčkog ljudima. „ ……..Na mjesta skret- zničara u plavim uniformama, Uništeno je nekada lijepo
U prvim godinama nakon rata i Doboja. U D parku se nalazilo ničari i papučari…. Počinje rad…… dolazili i odlazili u daljine pove- uređeno konačište, ponos vinko-
kada je uslijedio tzv. period obnove 15 otpremnih kolosijeka odakle Na sedmi dvoja prazna….. Na drugi, zujući ljude, naselja i daleke vačkih željezničara. U parku oko
i izgradnje novodošli doseljenici su su vlakovi upućivani prema peti i šesti po troja tovarena….“ , zemlje. Tako je bilo nekada. njega još uvijek se nalazi sada već
uskoro dobili novu priliku za zapo- Beogradu, Somboru, Subotici, pa opet „….šesti četvora prazna A danas !? Avetinjski izgledaju ostarjelo drveće i grmlje. Usred
šljavanje u drugim djelatnostima. Novom Sadu, Osijeku i Brčkom. …..“ i tako po cijeli dan i noć. To ostaci nekadašnjeg teretnog nekadašnjeg parka se nalazi mala
Na sjevernom rubu naselja nastav- U A i B parku sav rad se odvijao su bile komande dežurnog službe- kolodvora. Puno je toga uništeno fontana postavljena na izvoru tople
ljena je izgradnja velikog ranžirnog upravljanjem jednog dispečera koji nika sa spuštalica dobro razumlji- neprijateljskim granatiranjem sumporovite vode koja kao i nekada
kolodvora pa su se Novoselci zapo- je preko elektrodinamičkoga bloka i ve ljudima u plavim uniformama s za vrijeme Domovinskoga rata još uvijek neprekidno, neiskorište-
šljavali kao pružni radnici i ospo- razvodne ploče prebacivao skretnice crvenim zastavicama i željezničar- za kojega je prekinut željeznički na izvire i razlijeva se po okolišu.
sobljavali za rad u drugim zanima- umjesto nekada čak 6 skretničara. skim fenjerima. Oni su se razmili promet. Nekada vrlo frekventni X.
njima na željeznici: skretničare, Istočni park je u početku bio manje uz kolosijeke i nalazili kraj svojih željeznički koridor desetljećima nije Da je odnos prema željeznič-
papučare, kočničare, strojovođe, automatiziran. Elektrodinamič- skretnica i sigurnim pokretima izvr- bio u funkciji, a Vinkovci postali kom prometu, njegovom značaju i
konduktere, vlakovođe i slično. Iz ki blokovi radili su besprijekorno, šavali usmjeravanje vagona. Klizili prolazni kolodvor. Uništena je sva mogućnostima unatoč ogromnoj
godine u godinu ranžirni ili teretni a strojovođe u svojim lokomotiva- su vagoni ranžirnim kolosijecima prometna infrastruktura i uređaji, šteti i razaranjima za vrijeme
kolodvor se širio i razvijao postajući ma preko UKV valova su izravno koje su po potrebi postavljanjem većina kolosijeka je uništena. Domovinskoga rata, te promjena-
jednim od najvećih i najznačajni- primale naredbe dežurnih služ- tzv. papuča za usporenje postav- Između tračnica naraslo je grmlje, ma prometnih koridora, politič-
jih ranžirnih kolodvora ne samo benika na spuštalicama. Moder- ljali željezničari papučari. Začulo čak čitava stabla. U nekada noću kih granica i odnosa u Europi bio
bivše Jugoslavije već i ovog dijela nizacija procesa prijama i otprave bi se škripanje kotača na tračnica- blještavom prostoru vlada tama i drukčiji, kako je to i nekim drugim
Europe gdje su se primale, stvarale vlakova bitno je utjecala na učin- ma, naokolo letjele iskre, a potom muk koju poremete noćni vlakovi zemljama, kako zbog cijena usluge,
i otpremale željezničke kompo- kovitost i protočnost jednog od čuo udar odbojnika vagona koje su koji prometuju prema Slavonskom pogonske energije i ekologije, vje-
zicije za pojedine regije Europe najvećih ranžirnih kolodvora u vješto i brzo spajali kočničari. Bio Brodu i Zagrebu. Razorene su spu- rojatno bi ova novoselska i vinko-
i Bliskoga istoka. U tom sustavu Europi. Godine 1954. ovdje je bilo štalice i dispečerski centri, uništeni vačka priča o ranžirnom teretnom
kolodvoru i vinkovačkim željezniča-
rima imala sretniji završetak.
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
info@novosti.hr Naklada: 1800
v.d. Direktora Redakcija: Prodaja i oglašavanje Cijena jednog primjerka je 8 kn
Glavna i odgovorna urednica: Željko Komljenović, Mirjana Ešegović
Marija Gerovac, mag. novinarstva Aneta Pšihistal, Jasna Kanjuh IBAN: HR09 2340 0091 1100
glavna.urednica@novosti.hr Josipa Haluška, Josip Raguž 31110
Nikolina Živković prodaja@novosti.hr OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr
