Iza Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci značajna je godina. U 2025., kao najstarija kulturna ustanova u gradu obilježili su 150. obljetnicu. Sumirajući obljetničku godinu, u razgovoru s ravnateljicom Vedranom Lugić naglašavamo ono najvažnije o Knjižnici.
– Kada su 33 Vinkovčanina sredinom 19. stoljeća sjeli u kavanu Zum Kaiser von Österreich, koja se nalazila na mjestu stambene zgrade u pješačkoj zoni, nisu počeli graditi samo ustanovu. Počeli su graditi mjesto u kojem će se prepoznavati Grad i ljudi koji u njemu žive. Bilo je to 9. kolovoza 1875. godine. Od toga trenutka Čitaonica je nekoliko je puta mijenjala adresu, a od 1897. godine djeluje na lokaciji koja se nalazi na današnjoj adresi Ulica kralja Zvonimira 9 gdje, osim za vrijeme Drugog svjetskog rata i prvih poratnih godina, djeluje do 1991. godine. Čitaonica je u svojim početcima imala nacionalno-političku i kulturno-obrazovnu misiju. Nosila je kulturu usmjerenu protiv germanizacije, a kasnije i velikosrpstva, rodila je kazalište, radio i glazbenu školu, izgorjela u ratu te je u konačnici vraćena na istu adresu 150 godina kasnije.
Posebno je zanimljiva i priča o prvoj Spomenici ustanove koju ste nedavno predstavili javnosti.
– Vodstvo Vinkovačke čitaonice bilo je svjesno važnosti njezine uloge u razvoju Vinkovaca pa je 1900. godine povodom 25. obljetnice nastala rukopisna knjiga „Kratka povjest i osnutka i razvoja Vinkovačke čitaonice (1875-1900.): sastavljena u proslavu njezinoga 25 godišnjeg obstanka na dan 7. listopada 1900.” Spomenica, koja je prema dostupnim podatcima najstarija knjižničarska spomenica u Republici Hrvatskoj, već 1901. godine bila je izgubljena. Pronađena je 1946. godine pa ponovno izgubljena, ali i pronađena 1948. godine nakon čega završava u Gradskom muzeju u masi oštećene i bezvrijedne građe. U toj masi pronašao ju je i sačuvao Dionizije Švagelj, koji je prepoznao da u rukopisu ne leži samo papir, nego i pamćenje Grada. Konačno ju je 2025. u ostavštini svoga oca pronašao Dražen Švagelj te vratio u Knjižnicu. Zahvaljujući obitelji Švagelj, rukopisna Spomenica nakon 125 godina vratila se kući te je 5. prosinca 2025. godine prvi put predstavljena javnosti.
Čitaonica se transformira u knjižnicu 30-ih godina 20. stoljeća, a nakon Drugog svjetskog rata započinje modernizacija ustanove.
– Godine 1958. građa se počela slagati prema Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji (UDK) koja je danas stručni standard. U to su vrijeme samo knjižnice u Rijeci i Vinkovcima slagale knjige prema UDK-u. Još je jedan značajan iskorak za cjelokupnu struku učinila Narodna knjižnica i čitaonica Vinkovci – zajedno s knjižnicama iz Varaždina i Rijeke inicirala je donošenje prvog Zakona o bibliotekama. Zakon koji je donio Sabor Narodne Republike Hrvatske stupio je na snagu 11. studenoga 1960. godine i zato se taj datum obilježava kao Dan hrvatskih knjižnica. Knjižnica u to vrijeme osniva odjele, zbirke i utemeljuje događanja od kojih posebno treba istaknuti Male vinkovačke jeseni utemeljene 1970. godine, a koje već 1971. godine dobivaju današnji naziv Dječje vinkovačke jeseni.
Sav trud na unaprjeđenju rada i obogaćivanju fonda i usluga prekinut je 1991. godine. Bili su to najteži trenuci u povijesti Knjižnice, ali obnova započinje gotovo odmah.
– Najteže trenutke Knjižnica je doživjela u Domovinskom ratu, u noći sa 16. na 17. rujna 1991. godine kada je spaljena do temelja. Te noći nije gorjela samo zgrada. Gorjele su priče, rukopisi, sjećanja — cijeli jedan svijet zatvoren između korica. Uništeno je oko 80 000 knjiga zajedno s rukopisima Josipa Kozarca, Vladimira Kovačića i Joze Ivakića. Obnova Knjižnice započela je gotovo odmah. Knjižnica u početku djeluje u bibliobusu, a u drugoj polovici 1992. godine seli se u privremeni prostor na adresi Ivana Gundulića 6 u kojem ostaje do 2023. godine. Akcijom Poklonimo knjigu razrušenim knjižnicama prikupljeno je 50 000 knjiga. Brojne su ustanove i pojedinci pomogli obnovu, ali treba istaknuti Đurđu Mesić i Dubravku Oraić Tolić. Đurđa Mesić bila je ključna podrška u obnovi Dječjeg odjela i njezinim zagovaranjem kroz akciju „Gradonačelnici – branitelji djece” projekt obnove prihvatio je UNICEF. Dubravka Oraić Tolić, pak, kao urednica knjige „Hrvatsko ratno pismo 1991/92” osigurala je da sav prihod od prodaje knjige ide za obnovu vinkovačke Knjižnice. Tih se godina obnavljaju odjeli i zbirke koji su postojali prije Domovinskog rata, a 1995. godine otvara se i prva CD-ROM posudionica u Hrvatskoj, započinje se proces informatizacije poslovanja te se 2006. godine utemeljuje Bibliobusna služba Vukovarsko-srijemske županije, koja u novije vrijeme, 2023., kroz veliki projekt Kultura u pokretu, dobiva i novo suvremeno vozilo s kojim danas pokriva 68 stajališta u gotovo svim općinama Vukovarsko-srijemske županije.
S preseljenjem u novu zgradu na staroj lokaciji u Zvonimirovoj 9, počinje najnovije poglavlje u povijesti Knjižnice.
– Izgradnja nove zgrade započela je 13. veljače 2020. godine. U konačnici su Vinkovci dobili namjenski građenu zgradu površine 4621,25 m² u koju je Knjižnica preselila u ljeto 2023. godine. Zaposlenici Knjižnice su pomoću Hrvatske vojske i volontera, preselili preko 160 000 jedinica knjižnične građe. U novoj zgradi došlo je do velikih promjena u rasporedu fonda. Koncept od tri temeljna odjela proširen je na šest temeljnih odjela, a to su: Informacijsko-posudbeni odjel, Dječji odjel Dječja knjižnica mira, Odjel književnosti, Znanstveni odjel, Odjel za mlade i Multimedijalni odjel. U poslovanje je uvedeno još nekoliko noviteta. Prije svega to je RFID tehnologija koja omogućuje samorazduživanje i samozaduživanje knjižnične građe. Velika su sredstva uložena i u informatizaciju kako bi se zaposlenicima i korisnicima osigurale najmodernije tehnologije za rad, učenje i zabavu. Završni korak bio je postupak brendiranja. Koncept vizualnog identiteta Knjižnice temeljen je na stilizaciji arhitektonskog rješenja nove zgrade koji izgledom podsjeća i na knjige. Dva portala s pročelja čine motiv u logotipu.
U novoj zgradi Knjižnice uživaju brojni korisnici, ali i turisti, a njezina su odlika i različita događanja.
– Zahvaljujući fondu, zaposlenicima i novoj zgradi, Knjižnica je postala svojevrsna tvornica kulture. O kolikom se broju događanja u Knjižnici radi dovoljno govori činjenica da u prosjeku imamo tri događanja dnevno. Od radionica za različite dobne skupine (od beba do umirovljenika), do predstavljanja knjiga, prikazivanja filmova, koncerata, predavanja, izložbi pa čak i predstava. Uz događanja u organizaciji Knjižnice, brojna su i događanja koja organiziraju drugi subjekti, a Knjižnica je prostorni domaćin. Time je ispunjen osnovni smisao velike moderne zgrade, a to je njezino korištenje. Upravo je iz ovih razloga osmišljen slogan Knjižnice Tvoj novi dom!, a da je to zaista tako, potvrđuje činjenica da je svaki četvrti Vinkovčanin učlanjen u Knjižnicu. Također, Knjižnica je postala i nezaobilazna točka brojnih turističkih grupa. Strane turiste prije svega zanima prostor i arhitektura. Domaće turiste ipak više zanima blago koje čuva kao što su Spomen-zbirka Vanje Radauša, rukopisne zbirke Ivana Kozarca, Josipa Kozarca, Vanje Radauša, Slavka Mađera, Miroslava Mađera, Ive Balentovića, Josipa Bognera, Joze Ivakića i Zlatka Tomičića te u posljednje vrijeme i Spomenica iz 1900. godine. Kada se uzmu svi koji nam dolaze, brojači ulazaka, kojima je zgrada Knjižnice također opremljena, bilježe u prosjeku preko 670 ulazaka dnevno.
Novu zgradu i nove modele rada prepoznala je i struka.
– Knjižnici 2024. godine dodijeljeno priznanje Hrvatskog knjižničarskog društva – Knjižnica godine, što je najviše stručno priznanje za knjižnice te priznanje Hrvatskog čitateljskog društva – Đurđa Mesić. Već je 2023. godine Knjižnica je s filmom Tvoj novi dom! osvojila Nagradu publike za najbolji promidžbeni film 3. knjižničarskog filmskog festivala koji je bio dijelom Savjetovanja za narodne knjižnice u Dubrovniku. O ugledu Knjižnice u knjižničarskoj struci govori i činjenica da je 2025. godine Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci bila domaćin Skupštine Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema i 15. Savjetovanja za narodne knjižnice. Također, treba reći da je kvalitetu nove zgrade prepoznala i građevinska struka pa je projektant zgrade Marko Milidrag 2022. godine primio godišnju nagradu Hrvatskog saveza građevinskih inženjera za projektiranje i idejno rješenje zgrade Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci.
Potpora ne izostaje niti kada je riječ o lokalnoj zajednici.
– Uz Ministarstvo kulture i medija, Grad Vinkovci, naš osnivač, i Vukovarsko-srijemska županija, naši su najvažniji financijeri, koji svojim odlukama i potporom Knjižnici daju „vjetar u leđa”, a ne izostaju niti priznanja. Grad Vinkovci 2025. godine Knjižnici je dodijelio nagradu Zlatna plaketa „Grb grada Vinkovaca”, a Vukovarsko-srijemska županija najvišu nagradu Počast Vukovarsko-srijemske županije. Uz ove nagrade treba svakako spomenuti i Priznanje „Volim Vinkovce” koje je 2024. godini Knjižnici dodijelila Turistička zajednica grada Vinkovaca.
Na kraju što bi bila Vaša poruka korisnicima?
– Na istome mjestu na kojem je prije 150 godina započela vinkovačka čitateljska priča, a na kojem je 1991. godine izgorjela do temelja, danas ponovno stoji Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci. Nije to samo nova zgrada, nego povratak jedne ideje – da knjige, znanje i susreti ljudi imaju trajnu vrijednost, čak i kada se sve oko njih ruši. U gradu koji je u svojoj povijesti mnogo puta morao počinjati ispočetka, Knjižnica danas stoji kao podsjetnik da se najvažnije stvari ne grade samo ciglom i staklom, nego strpljenjem, pamćenjem i ljudima koji u njih vjeruju. Upravo zato Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci nije samo kulturna ustanova, nego jedno od mjesta na kojem Vinkovci i dalje prepoznaju sebe.
