17 C
Vinkovci
Nedjelja, 26. svibnja 2024.

150 godina šumarstva jugoistočne Slavonije

Više od autora

- vl promo-
Mario Kurhelec
Mario Kurhelec
mario.kurhelec@novosti.hr

Povodom obilježavanja 150 godina znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije i djelovanja Brodske imovne općine danas i sutra se u Vinkovcima održava znanstveni skup naziva Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti u organizaciji Hrvatskih šuma i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – centar za znanstveni rad u Vinkovcima.

Hrast lužnjak veliko je i posebno bogatstvo ovog kraja, svojevrsni slavonski dukat koji je bitan, ne samo za naš kraj i županiju, nego i za cijelu Hrvatsku. Zemlja smo koja je relativno bogata šumama te 44 posto kopnenog dijela teritorija RH čine šume i po tome pripadamo u red bogatijih europskih zemalja i stoga i ne čudi velika osjetljivost na šume hrasta lužnjaka, pogotovo nakon prošlogodišnjeg nevremena i oluje. Uprava šuma podružnica Vinkovci gospodari velikim bogatstvom koje je, nažalost, uništila oluja, istaknuo je voditelj uprave Vinkovci Krasnodar Sabljić.

Obljetnica 150 godina Brodske imovne općine i gospodarenje šumama hrasta lužnjaka na ovom području od iznimne je važnosti za Hrvatske šume koje su kao trgovačko društvo javni šumoposjednik svih šuma u vlasništvu RH. Hrvatske šume raspolažu s otprilike 2 milijuna hektara šuma i šumskog zemljišta od Iloka do Dubrovnika. Znanstvenim skupom obilježava se povijesna obljetnica organiziranog gospodarenja šuma na ovom području. „To bi u prijevodu značilo kako se stručno, na znanstvenim temeljima, radi sa šumama već stoljeće i pol. Dakle, one nisu nastale i rasle same od sebe, nego je o njima vodio brigu inženjer šumarstva. Zato i izgledaju tako kako izgledaju, a ne zato što ih je priroda takvima formirala”, naglašava akademik i predsjednik organizacijskog odbora skupa Igor Anić.

U doba prirodnih nepogoda i generalno klimatskih promjena kojima smo izloženi, znanstveni skup iznjedrit će rezultate koji će pokazati kakvu budućnost možemo očekivati.

Predviđanja baš i nisu ružičasta, kaže akademik Anić, jer će se intenzivne nepogode pojavljivati sve češće.

„Ako temperaturni trendovi budu rasli kako znanost i predviđa tada se povoljnost terena za rast hrasta lužnjaka povlači prema zapadu Posavine. Takve promjene neće ići naglo, ali to znači da će hrastu lužnjaku u Spačvi biti sve teže i teže. Tko zna što naše nasljednike očekuje za stotinjak godina, možda tu više neće rast hrast lužnjak nego grab, hrast kitnjak, cer i bukva, a možda će doći i do velike sekularne izmjene vrste drveća”, zagonetno je dodao Igor Anić.



Nakon prošlogodišnje oluje budućnost je neizvjesna i pred Hrvatskim šumama iznimno je veliki posao kako bi sve oštećene šume sanirali, obnovili i ostavili ih kvalitetnim za naše potomstvo.

„Hrvatska može biti ponosna što imamo tako očuvane i jedne od najljepših šuma u Europi i svijetu. Važno je da sa šumama gospodarimo na održiv način i zato i imamo FSC certifikat koji to potvrđuje”, kazao je član Uprave Hrvatskih šuma Ante Sabljić. Kako je protekle godine velika količina drvene mase uništena obustavljena je sječa hrasta lužnjaka na pojedinim područjima i član uprave Sabljić ističe kako danas i sutra svi zajedno moraju sjesti i razmotriti što poduzeti u narednom razdoblju jer nastala šteta nakon oluje velika je ugroza cijelog eko sustava, a kasnije i posljedično za poljoprivrednu proizvodnju.

Vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić naglasio je kako nikako ne smijemo dopustiti da s vremenom šume postanu lošije i da se o njima ne vodi adekvatna briga.

„Kod nas se gospodari po principu zagrebačke škole koja je osebujna i posebna škola na europskoj razini koja preferira prirodne šume što je na kvaliteti naših šuma itekako vidljivo. Kvaliteta hrasta iz Spačvanskog bazena je nadaleko poznata i ono što nam se dogodilo s velikim nevremenom sasvim sigurno će nas nagnati na to da moramo promisliti o načinu gospodarenja, moramo puno više rada i truda uložiti da bi dobili jednako kvalitetnu šumu, da bi generacijama koje dolaze ostavili jednako dobru i kvalitetnu šumu”, rekao je župan Dekanić.

Ivan Bosančić, gradonačelnik Vinkovaca, prisustvovao je znanstvenom skupu uoči kojeg je rekao kako smo se tijekom 150 godina naučili živjeti sa šumama i pravilnim gospodarenjem. „Princip kako naši šumari rade na našem području sigurno može biti primjer mnogim drugima. Možemo vidjeti kako naš Spačvanski bazen pokazuje svu snagu i bogatstvo koje je postignuto najboljim mogućim načinom gospodarenja”, poručio je Bosančić.

U svakom slučaju, dodao je župan, ovaj kraj temeljen je na razvoju šumarstva, a kako je na znanstvenom skupu prisutan veliki broj znanstvenika i isto toliko zanimljivih tema siguran je kako će se doći do kvalitetnog rješenja koje će dovesti do toga da tako bude i u budućnosti.

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno