Od početka primjene Opće uredbe o zaštiti podataka u Republici Hrvatskoj, odnosno od 25. svibnja 2018. godine, Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je 3.617 upita te 2.258 pritužbi građana zbog kršenja propisa o zaštiti osobnih podataka. Kako navode iz Agencije velik broj zaprimljenih pritužbi odnosi se na obradu osobnih podataka na internetu, što uključuje razne medije i portale, korištenje društvenih mreža kao i javnu dostupnost osobnih podataka putem internetskih pretraživača te na ostvarivanje prava građana, najčešće ostvarivanje prava na brisanje.
Isto tako, dodaju, pritužbe su se odnosile i za obradu osobnih podataka od strane privatnog sektora, uključujući financijski sektor odnosno banke, agencije za naplatu potraživanja i slično. Između ostaloga, Agencija je kao i u ranijim razdobljima zaprimala pritužbe građana odnosne na telekomunikacijski sektor, obradu osobnih podataka putem videonadzora te obradu osobnih podataka u svrhu marketinga. Također su, zaključno s 20. siječnja ove godine, unutar postupanja iz svoje nadležnosti izrekli i 97 korektivnih mjera koje su se u najvećem dijelu odnosile na nalaganje ostvarivanja prava ispitanika, poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite, brisanje i uklanjanje osobnih podataka te zabranu daljnje obrade osobnih podataka bez odgovarajuće pravne osnove. Važno je istaknuti i novu odredbu prema kojoj žalba nije dopuštena, ali se tužbom može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. Stoga, tek po pravomoćnosti rješenja kojim je određena mjera izrečena, moguće je odlukom izreći upravno novčanu kaznu, sukladno Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.
Tako je recimo u 2019. godini pred nadležnim upravnim sudovima pokrenut 41 upravni spor protiv rješenja Agencije, što predstavlja značajan porast u odnosu na 2018. godinu kada je ukupno pokrenuto 26 upravnih sporova.
Zbog propisanih odredbi lani nisu bili zadovoljeni preduvjeti za izricanje novčanih kazni, jer kod izricanja novčanih kazni potrebno je voditi računa da je sankcija razmjerna, učinkovita i odgovarajuća, a kod izricanja novčane kazne i odlučivanju o iznosu iste u svakom pojedinom slučaju moraju se uzeti u obzir uvjeti propisani člankom 83. Uredbe. Ovisno o visini prekršaja kazne mogu biti od 10.000 do 20.000.000 eura, ili u slučaju poduzetnika do 4% ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini.
