Helikopteri hitne pomoći podijeljeni su u četiri baze, u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci. Za područje istočne Slavonije, uključujući Vukovarsko-srijemsku županiju, Helikopterska hitna medicinska služba djeluje iz baze u Osijeku, a u liječenju pacijenata obuhvaća pet županija – Virovitičko-podravsku, Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku, Vukovarsko-srijemsku i Osječko- baranjsku. Na raspolaganju je jedan helikopter.
Tijekom 2025. godine odrađene su uspješne 42 intervencije, od toga sedam za Opću županijsku bolnicu Vinkovci.
„Broj bi bio i veći jer smo zasigurno tražili više puta aktivaciju helikoptera i timova, no sve to ovisi i o procjeni u bazi. Naime, nekad zbog objektivnih razloga, helikopter ne može na teren, primjerice zbog vremenskih uvjeta koji moraju biti povoljni”, pojašnjava ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu VSŽ Mladen Karlić.
HHMS, dodaje, provodi tri vrste intervencija, primarne, sekundarne u kojima helikopter dolazi nakon što je hitna služba već intervenirala na terenu i međubolničke, za akutno životno ugrožene pacijente koji se prevoze iz jedne ustanove u drugu. Pri tome prati se točno određen protokol.
„Nakon što naša ekipa izađe na teren i vidi kakvo je stanje, naša prijavno-dojavna jedinica zove helikoptersku hitnu medicinsku službu, koja ubrzo izlazi na teren. Noćnih letova nema”.
U novoj 2026. godini već su imali četiri intervencije, od toga jednu međubolničku. U cijelom postupku, napominje Karlić, važno je osigurati područje slijetanja helikoptera.
„Čim zovemo helikoptersku službu i ako odgovore pozitivno, odmah zovemo našu službu 112 koja aktivira policiju i policija osigurava područje kako bi helikopter nesmetano mogao sletjeti”. Kako bi se izbjeglo slijetanje na opasna mjesta, u budućnosti je želja, dodaje, osigurati heliodrom u blizini vinkovačke bolnice.
Helikopter je, pojašnjava naš sugovornik, opremljen sa svom pripadajućom i najsuvremenijom medicinskom opremom pa se na pacijentu bez problema mogu primjenjivati svi postupci medicinskog zbrinjavanja, od oživljavanja, preko praćenja trenutnog stanja, pa sve do apliciranja lijekova.
U ekipi su pilot, liječnik, medicinski tehničar ili sestra i inženjer, koji su posebno educirani za rad u izvanrednim situacijama, za skrb o pacijentu prilikom preuzimanja na terenu i za vrijeme leta. Timovi Helikopterske hitne medicinske službu u organizaciji su Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije.
Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu VSŽ Mladen Karlić osvrnuo se i na rad Zavoda u 2025. godini. Zavod, ističe, ima ukupno 208 zaposlenika, među kojima su 23 liječnika, te tri ekipe sanitetskog prijevoza u Vinkovcima, Županji i Vukovaru.
„Bez obzira na to što bi broj liječnika trebao biti veći, uspijevamo pokriti cijelo područje županije. Sve ispostave imaju liječnika na raspolaganju 24 sata. Uz to, surađujemo s oko 15 vanjskih liječnika, onih koji rade u bolnicama, domovima zdravlja te hitnim službama u Osijeku i Slavonskom Brodu, a povremeno dežuraju i u Vinkovcima. Tako popunjavamo smjene kada nemamo vlastitog liječnika“.
Posebna se pozornost posvećuje tehničkoj ispravnosti vozila. Hitna medicinska služba raspolaže s 19 vozila hitne pomoći, raspoređenih na šest ispostava, te s 29 vozila sanitetskog prijevoza.
„Ove godine planiramo nabavu dvaju novih vozila hitne medicinske pomoći i triju vozila za sanitetski prijevoz kako bismo dodatno podigli razinu kvalitete i sigurnosti. Sve naše ispostave opremljene su mobilnim ultrazvučnim uređajima, koji omogućuju pregled pacijenta na terenu. Imamo i moderan uređaj za masažu srca, koji omogućuje djelatnicima da tijekom reanimacije istodobno primjenjuju terapiju. Prošle godine nabavili smo jedan takav uređaj, a ove godine nastojat ćemo njime opremiti sve ekipe. Raspolažemo i sa svom ostalom potrebnom medicinskom opremom“.
Hitna medicinska služba VSŽ godišnje bilježi oko 30 tisuća intervencija. Od toga se približno 20 tisuća odnosi na pozive za izlazak ekipa na teren, dok se ostatak pacijenata javlja u ambulante.
„Oko 20 tisuća poziva zahtijeva određenu intervenciju, no u približno 14.500 slučajeva ekipa izlazi na teren. U ostalim situacijama pacijenti dobiju savjet putem telefona, najčešće kada je riječ o povišenoj temperaturi, krvnom tlaku ili problemima koji se mogu riješiti bez izlaska ekipe“, pojašnjava ravnatelj napominjući kako vozila sanitetskog prijevoza, uključujući sve ispostave, godišnje prijeđu oko dva milijuna kilometara.
Pozitivnim ocjenjuje i činjenicu da tijekom prvih dana nove godine nije zabilježen porast broja intervencija na području Vinkovaca u odnosu na tjedan prije 1. siječnja. „Građani su postali svjesniji važnosti opreza u ovakvim vremenskim uvjetima, manje izlaze, a naše preporuke očito su urodile plodom“, zaključio je.
