U prostorijama Gradskog muzeja Vinkovci danas je održan četvrti po redu Okrugli stol na temu “Recentna arheološka istraživanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji“, na kojemu su predstavljeni rezultati istraživanja s područja naše županije.
U arheološkim istraživanjima, istraživači često nailaze na predmete koji su vezani za razne dijelove Europe ili na predmete za koji nisu sigurni što je i radi li se o nečemu novom. Stoga je važno pokazati to i drugim istraživačima i kolegama te čuti njihovo mišljenje, a na taj način bi se poboljšala mreža suradnje muzeja i razmijenila znanja i spoznaje. Upravo je to i bio cilj Okruglog stola.
“Osjetili smo potrebu za jednim manjim okruglim stolom gdje bi se raspravila završena istraživanja na području naše županije. Naglasak je na arheološki materijal zato što se na većim predstavljanjima istraživanja radi o velikom volumenu prezentacija gdje nema te tendencije da se predstavlja direktno materijal i rasprava uglavnom ode u drugom smjeru“, pojasnio je Hrvoje Vulić, kustos Gradskog muzeja Vinkovci.
Na području Vukovarsko-srijemske županije 17 je institucija koje vrše istraživanja, a danas je 13 istraživača predstavilo svoja istraživanja na različitim lokalitetima naše županije u 2018. godini. Teme su bile razne, a obuhvaćena su sva razdoblja. “Dotaknuli smo gotovo sve, od kamenog doba do kasnog srednjeg vijeka ili ranog novog vijeka gdje bi mogli istaknuti i ono najmlađe istraživanje, a to je u utvrda Bedem u Ivankovu, dok su najstarija istraživanja vršena u Bršadinu na jednom neolitičkom lokalitetu“, istaknuo je Vulić.
Okrugli stol održan je u suradnji s Institutom za Arheologiju u Zagrebu, a postdoktorantica i jedna od suorganizatora Katarina Botić, istaknula je kako je ova inicijativa važna zbog promocije same arheološke struke. “S Vinkovcima surađujemo već dugo i sama suradnja je strahovito važna što se tiče istraživanja, ali i obrade materijala te znanstvene interpretacije. Zajedničkim snagama već više od 10 godina stvaramo vrhunske rezultate“, rekla je Botić.
Okrugli stolovi su važni jer su otvoreni za javnost i tko god želi može doći poslušati što se na području istražuje, što zaštitnih istraživanja, što sustavnih istraživanja. Postoji određena razlika u metodologiji istraživanja, ali rezultati i interpretacija rezultata su podjednaki.
Prezentaciji je nazočio i zamjenik gradonačelnika Gabrijel Šokičić i rekao kako je važno prezentirati rad Muzeja kako bi građani, ali i svi ostali, mogli vidjeti na čemu se sve radi. “Inače malo znamo o povijesti, pogotovo o povijesti izvan našega grada. Ako se ne prezentiraju ovako rezultati istraživanja, mi ne bismo znali da na području Županje ili Iloka postoje arheološka nalazišta. Vaš rad je onaj “nevidljivi“, ali jako važan. Usudim se i reći da, kada se radi o nekoj investiciji, vi se prvi javite i vi ste ti koji “odugovlačite“ proces. No, sve je to razumljivo te moramo znati poštivati taj dio. Stoga je važno prezentirati nama, ali i Europi i svijetu, da se ovdje kontinuirano živjelo prije 8 tisuća godina, čime se rijetko tko može pohvaliti“, napomenuo je Šokičić.
Nekoliko je vrijednih nalaza i spoznaja pronađenih i u Vinkovcima i okolici. Iako ih ima jako puno, Vulić je izdvojio neke od najvažniji i najzanimljivijih. Tako najprije ističe grob u ulici Josipa Kozarca koji pripada razdoblju seobe naroda, a najvjerojatnije se radi o ostrogotskom grobu jedne žene s vrlo bogatom opremom u grobu. Ti su nalazi inače kod nas dosta velika rijetkost. Isto tako, na području Jankovaca pronađena je ostava keltskog srebrnog novca, također rijedak nalaz, a pronađeni su i određeni dijelovi kola i ženske nošnje koja je inače pripadala jednoj Germanki koja je ovdje vjerojatno dospjela kao ropkinja krajem 2. stoljeća.
Važno je spomenuti, napominje kustos, kako se ideja jako svidjela i Muzeju brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu te da i oni od prošle godine organiziraju svoj okrugli stol za svoju županiju. “Nadamo se kako će od sljedeće godine ovakve prezentacije početi organizirati i Osječko-baranjska županija. Na taj način bismo napravili jednu mrežu istraživanja po istočnim hrvatskim županijama gdje bi razmjenjivali iskustva i spoznaje“, dodao je.
