Nova 5G mreža uzburkala je strasti i u svijetu i kod nas, teorija zavjera ima prilično pa dok jedni tvrde da je ista izrazito opasna po zdravlje i da će poslužiti moćnicima da lakše kontroliraju ljude, drugi su pak sigurni da te teze nemaju veze s istinom i da takva tehnologija može biti od velike koristi krajnjim korisnicima. Vlada Republike Hrvatske još je početkom godine odlučila da će nama susjedni Osijek biti prvi 5G grad u Hrvatskoj, potom je, u veljači, u Osijeku u suradnji s teleoperatorom A1 Hrvatska i kineskom telekomunikacijskom tvrtkom Xiaomi obavljeno i prvo testiranje 5G mreže, a sredinom ožujka trebao se održati veliki okrugli stol na kojem su predstavnici struke, teleoperatora, ali i Ministarstva zdravstva i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te građani i udruge trebali dobiti priliku da javno rasprave o spornim pitanjima vezanima uz novu tehnologiju. No onda se dogodila epidemija COVID-19 i sve je otkazano, a operatori sada tvrde kako je kriza usporila i sve razvojne aktivnosti, što utječe i na 5G, pa su smanjili i intenzitet testiranja. To je dobra vijest za sve one koji dvoje oko sigurnosti 5G mreže i traže dodatne odgovore, ali loša za one koji jedva čekaju iskušati novu tehnologiju.
Najnoviju polemiku u javnosti izazvala je i odluka Gradskog vijeća Hvara, gdje su vijećnici jednoglasno rekli “ne” 5G mreži i donijeli odluku da se obustavlja uvođenje te mreže na lokalnoj razini dok se ne dokaže da ta tehnologija nema negativan utjecaj na ljude i okoliš, i to neovisnom i nepristranom studijom.
Detaljne informacije o 5G mreži u Hrvatskoj moguće je naći na stranicama HAKOM-a. Recimo kako su se za testiranje odlučila tri mobilna operatora, i to Hrvatski telekom, A1 Hrvatska i Tele2 Hrvatska. Sve tri tvrtke, kao i HAKOM, najavljuju i nastavak investicija i testiranja 5G tehnologija na privremenim frekvencijama na nekoliko lokacija u Hrvatskoj, kao i sudjelovanje u implementaciji 5G mreže u Osijeku. Podsjetimo, Vlada je krajem svibnja prepolovila naknade teleoperatorima koji ulažu u 5G mreže.
O trenutnoj situaciji oko 5G mreže razgovarali smo s našim sugrađaninom dr. sc. Dragom Kraljevićem, docentom na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku i predsjednikom Zajednice tehničke kulture Vukovarsko-srijemske županije, koji je uvjeren da moramo težiti napretku i kada on ne izgleda sigurno.
“Puno je definicija povijesti. Kod donošenja nekih povijesnih procjena, odluka za obitelj, grad, državu, financije, zdravlje i slično, meni je najsveobuhvatnija pa stoga i najpoučnija definicija da je povijest bilo kojeg događanja “utrka između učenja i poraza”. Dakle što god razmatrali, ne bude li taj problem brzo i na najbolji način sagledan, znanstveno, stručno i posljedično, bit ćemo poraženi, dakle siromašniji, odnosno u još većem zaostajanju. Pitanje 5G mreže je prije svega tehnološko pitanje, pa tek onda civilizacijsko, medicinsko, kulturološko. Kako bismo mogli sa stopostotnom sigurnošću tvrditi da zračenje mobitela pa tako i 5G baznih stanica nimalo ne utječe na ljudsko zdravlje, trebala bi nam dugoročna istraživanja koja traju desetljećima, i u kojima sudjeluju i ljudi koji uopće ne koriste mobitele. Kako znamo da se radi o ne ionizirajućem zračenju, vrlo niskim frekvencijama i vrlo niskim snagama signala, ono što znamo o fizici i biologiji govori nam da su vrlo male šanse da takvo zračenje može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Sve frekvencije manje od frekvencije vidljive svjetlosti, odnosno infracrveno zračenje, mikrovalovi i radio valovi, nemaju dovoljno energije kako bi izravno učinili štetu. Jedino što mogu je uzrokovati vibracije ili rotacije molekula, dovesti do zagrijavanja, no niti to im nije lako”, ističe dr. Kraljević.
Napominje da, mikrovalne pećnice, primjerice, odašilju zračenje frekvencije 2,45 giga herca, što je oko 330 tisuća puta niža frekvencija od vidljive svjetlosti. Mikrovalno zračenje dovodi do zagrijavanja rotacijom molekula u hrani, no u stanju je zagrijati hranu samo zahvaljujući snazi izvora mikrovalova, od 600 i više vata, jednako koliko i šest starih žarulja od 100W.
“Snaga svakog elektromagnetskog zračenja otpada s kvadratom udaljenosti od izvora, ako se udaljite od izvora s jednog metra na dva, snaga zračenja past će na četvrtinu. Ako se udaljite na tri metra, past će na samo devetinu. Kada se spustimo na razinu frekvencije i snage s kojima se koriste današnji telekomunikacijski uređaji, dolazimo daleko od razina koje bi mogle uzrokovati bilo kakvo osjetno zagrijavanje, a kamoli fizička oštećenja”, objašnjava. Dodaje i da je pitanje posljedica tehnološkog uzleta uvijek aktualno i opravdano ali i da, ako o tome dovoljno ne naučimo te se optimalno ne postavimo, bit ćemo povijesno gledano vrlo lako u zaostatku. “Kako smo kraj u komu su ratna događanja uništila ili iz tržišne arene izbacila i solidne subjekte kao Borovo, Borince, Kvalitet, Vuteks i druge, tim više naša lokalna županijska i sva ina vodstva, imaju povijesnu zadaću da naš razvoj ubrzaju kako ne bi kardinalno zaostajali. U segmentu ne samo 5G mreže nego zahvaljujući i poziciji regionalnog centra te manjim ratnim razaranjima, Osijek je u ekonomskom, obrazovnom i informatički boljem položaju. Prije 20-tak godina sam obišao periferne dijelove Poljske, Slovačke, Rumunjske i Mađarske, koji su poput nas bili u zaostatku. Njihov zaključak je bio jedinstven, kako bi pristigli razvijenije centralne dijelove država, morali su biti puno sposobniji, organiziraniji i brži. Kako to postići, ne treba puno mudrovati nego samo vidjeti što su oni učinili poglavito u tehnološkom uzletu i takve modele pošteno primijeniti”, poručuje dr. Drago Kraljević. Prisjetio se i jedne anegdote koju možemo primijeniti na razvoj novih tehnologaija. “Kako i dalje još više zaostajemo ne bi trebalo kao nekada Bošnjačani reći, nećemo mi prugu jer će nam ugroziti djecu i plašiti krave, pa je pruga otišla ka Županji”.
Siguran je da tehnološki razvoj donosi i neke probleme, traži i neke žrtve, ali su benefiti uglavnom toliko veliki da se u slučaju i nekih posljedica dijelom zarade mogu sanirati i eventualne štete, koje će u pravilu uvijek biti manje nego štete zbog nastalog novog poraza, odnosno dodatnog zaostajanja, prije svega u postojećem svjetskom ratu za tržišta.
