Referendumom o pristupanju 2012. godine, hrvatski državljani većinom su se opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, a svojim pristupanjem Hrvatska je preuzela obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. U ljetnim mjesecima ove godine trebala bi započeti obveza dvojnog iskazivanja cijena – u eurima i u kunama.
Premjer Andrej Plenković još u rujnu prošle godine najavio je kako će Hrvatska ispuniti sve uvjete te biti spremna za ulazak u europodručje do 1. siječnja 2023. godine. Međutim, prije službenog preslaska na euro već u ljetnim mjesecima očekuje se početak prilagodbe, odnosno isticanje cijena, plaća i mirovina u dvije valute. Jedan euro će vrijediti 7 kuna i 53 lipe po utvrđenom tečaju i s razlikom najviše +/- 15 posto.
Obveza dvojnog iskazivanja cijena odnosit će se na trgovce i na druge pružatelje usluga, uključujući restorane, kafiće, hotele, kozmetičke salone, banke i druge financijske institucije. Osim na privatni sektor, obveza dvojnog iskazivanja cijena odnosit će se i na subjekte iz javnog sektora.
Ona poduzeća koja će pokušati iskoristiti proces uvođenja eura kako bi pri preračunavanju povećali cijene na štetu potrošača snosit će posljedice na način da će se naći na popisu prekršitelja koja će se objavljivati putem različitih kanala informiranja u čijem će kreiranju moći sudjelovati i sami građani. U praksi to će značiti da će već za nekoliko mjeseci cijena kruha biti primjerice 9 kuna, odnosno euro i 20 centi ili će mlijeko koštati 8 kuna, odnosno euro i 10 centi.
Rok za zamjenu novčanica i kovanica kuna za eure neće biti jednak. Mogućnost zamjene novčanica kuna za eure građanima će trajno biti na raspolaganju na blagajni HNB-a, dok će se kovanice kuna i lipa moći mijenjati do isteka tri godine od dana uvođenja eura. Glavnu ulogu u postupku zamjene valute imat će banke, u čijim će se poslovnicama tijekom prvih šest mjeseci od dana uvođenja eura moći bez naknade provesti zamjena valute.
