U mjesec dana prosječna je neto plaća porasla za 17 eura, a u godinu dana za 127 eura te je za lipanj iznosila 1150 eura. Budući da su u godinu dana neto plaće porasle oko 12 posto, a bruto za oko 14 posto, te će povišice uz i dalje visoku inflaciju pogurati i rast mirovina, piše Večernji list.
Poznato je da se mirovine usklađuju dva puta godišnje prema kretanju plaća i inflaciji pa u rujnu predstoji novo usklađenje od 8,42 posto.
Službenu odluku o postotku i usklađivanju mirovina od 1. srpnja donijet će Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje krajem kolovoza, no bivši saborski zastupnik iz redova umirovljenika i financijaš Željko Šemper navodi da se očekuje povećanje mirovina za 8,42 posto. Bit će to rekordan iznos usklađenja mirovina u više od dva desetljeća i za njega je ovaj put zaslužno jedno od snažnijih povećanja plaća u ovoj godini. Tvrtke su konačno shvatile da će izgubiti još više radnika ako ne podebljaju isplate. U početku godine s povišicom je predvodio privatni sektor, a od lipnja priključila se i država koja se odlučila na jednokratno povećanje plaća za 219.000 zaposlenih u javnom sektoru.
Mirovine će tako, zajedno s prvim ovogodišnjim travanjskim usklađenjem koje je bilo 5,37 posto, u ovoj godini porasti 13,79 posto. Prošle su godine mirovine u dva navrata porasle 8,4 posto, što zajedno čini povećanje oko 20 posto tijekom 2022. i 2023. godine. Postojeća formula usklađenja mirovina lovi korak s indeksom potrošačkih cijena, no ne i s troškovima prehrane i inflacijom u prehrambenom segmentu, na što odlazi glavnina prihoda umirovljenika.
Dosad je rekord po visini godišnjeg usklađenja mirovina držala 2008. godina, kada su mirovine u dva navrata zajedno porasle 6,6 posto, i to uglavnom zbog visoke inflacije. Prosječna starosna mirovina ljudi koji su ove godine otišli u mirovinu u srpnju je bila 435 eura (što je oko 38 posto prosječne plaće), dok je prosječna starosna mirovina svih umirovljenika bila četiri eura veća. Te će mirovine s usklađenjem porasti za prosječnih 37 eura te bi se mogle popeti na oko 470 eura.
Plaće su u godini dana najviše porasle u zdravstvu, i to više od 17 posto te u prosjeku iznose 1541 euro, a po dinamici povećanja slijede građevinski sektor te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s rastom neto plaća od 15 posto. Financijski sektor i banke jedini imaju pad plaća na godišnjoj razini od 0,3 posto. Po visini prosječne neto plaće prednjači zračni prijevoz s gotovo dvije tisuće eura neto plaće te IT sektor s gotovo 1700 eura neto. Najmanje neto plaće su u tekstilnoj industriji, odnosno proizvodnji odjeće i one su bile 742 eura.
Inače, medijalna neto plaća nadomak je tisuću eura – točnije u srpnju je iznosila 991 euro, s tim što je svaki četvrti zaposleni zaradio manje od 751 euro neto, a svaki deseti manje od 647 eura neto. Prema DZS-u, lipanjske su neto plaće realno veće 4,5 posto.
Statistički, prosječne lipanjske plaće najviše je pogurao javni sektor, u kojem su u mjesec dana plaće porasle pet do šest posto zahvaljujući jednokratnom dodatku od 60, 80 i 100 eura koji je isplaćen na lipanjsku plaću, a uz taj dodatak zaposleni u javnom sektoru dobili su i 300 eura regresa. Najveća je prosječna neto plaća unutar javnog sektora u visokom obrazovanju – 1732 eura, bolnicama 1617 eura, obrazovanju 1239 eura, a u javnoj upravi 1357 eura neto.
