Jaka olujna nevremena pogodila su 19. i 21. srpnja veći dio Hrvatske, pa tako i Vukovarsko-srijemsku županiju. Trag je ostavljen i na području Uprave šuma podružnice Vinkovci.
Interpretacija podataka sa satelitskih snimki pokazuje da je ukupna zaliha oštećenih stabala skoro 2,7 milijuna m3 na površini od blizu 62.400 ha. Do sada je doznačeno (izmjereno, evidentirano i obilježeno za sječu) oko 900.000 m3, a prema podatcima izmjere na terenu može se zaključiti da će ukupna šteta vjerojatno biti još veća od procijenjenih 2,7 milijuna m3.
“Nevrijeme koje je zahvatilo naše šumske resurse ostavilo je duboke tragove i ozbiljne posljedice na ekosustav. Stabla su pretrpjela ozbiljne deformacije, sastojine su narušene, a šumsko tlo je pretrpjelo znatna oštećenja. Sad se suočavamo s izazovom obnove i sanacije šuma, procesom koji će zahtijevati stručnost i suradnju svih dionika – od šumskih stručnjaka i znanstvenika do lokalne zajednice. Naš cilj je sustavno obnavljati oštećena šumska područja i vratiti šumski ekosustav u ravnotežu”, kazao je Ante Sabljić, član Uprave Hrvatskih šuma.
S ciljem obnove i revitalizacije pogođenih područja, UŠP Vinkovci je pokrenula sadnju sadnica hrasta lužnjaka kao završni korak sanacije u odsjecima 39d i 39e u gospodarskoj jedinici Slavir.
„U sanaciji polomljenih i izvaljanih stabala koristili smo između ostalog i strojnu sječu s pomoću harvestera. Po dovršetku sječe izrađeni su i iz šume izvezeni drvni sortimenti, a zatim su izvaljeni panjevi bagerom vraćeni u prvobitni položaj. Nakon toga, traktorskom je frezom napravljena priprema za sadnju biljaka i sadnja je u tijeku. Na sličan način bit će pripremljen i saniran te obnovljen cijeli ovaj šumski kompleks, a i brojni drugi stradali dijelovi šume. Obnova će se negdje provoditi sjetvom žira, drugdje sadnjom sadnica, ali mora biti napravljena u svim sastojinama gdje je preostalih stabala toliko malo da više ne tvore šumu. Bit će to vrlo opsežan, zahtjevan, skup i dugotrajan proces, ali nužan da se iznova podignu kvalitetne šume, kakve su bile prije olujnoga vjetra“, dodao je Sabljić.
Površina kojom gospodari UŠP Vinkovci iznosi oko 70 tisuća hektara i podijeljena je na 28 gospodarskih jedinica s drvnom zalihom od blizu 21 milijun m3, od čega 64 % čini hrast lužnjak, 11 % poljski jasen, 10 % obični grab i ostale vrste 15 % . Godišnji prirast drvne mase je oko 500 tisuća m3, a godišnji prosječni etat (drvna zaliha koja se posiječe) oko 465.000 m3.
„Ove godine krenuli smo s obnovom, a radi se o nekih 130 tisuća sadnica hrasta lužnjaka. Bitno je započeti priču, napraviti zalog za budućnost. Hrast lužnjak raste 140 godina, a mi ovu priču moramo ostaviti našim unucima, upravo će oni uživati u ovim plodovima, baš kao što smo mi doživjeli ove hrastove. Mogu reći da u toj oluji, na sreću, nismo imali ljudskih žrtava, a pred nama je jako zahtjevna priča. Zahvaljujem se Upravi Hrvatskih šuma, u ovom trenutku se ovdje nalazi sva ispomoć iz cijele Hrvatske, a sama sanacija će trajati par godina”, istaknuo je Krasnodar Sabljić, voditelj Uprava šuma podružnice Vinkovci dodavši da na terenu trenutno radi 15 do 30 radnika.
Prije samoga rada, pomoću freze se priprema teren, kako bi teren bio što bolje pripremljen i što bolja mogućnost primanja sadnica. Kasnije ide sadnja, a cjelokupni postupak objasnio nam je Ivan Cindrić iz Cerne. „Meni osobno je ovo treći dan da radim ovdje i mogu reći da je sve u redu. Tlo je odlično pripremljeno, sadnice su također u relativno dobrom stanju. Uvijek moramo paziti da korijen biljke ne bude savijen, treba ga bolje staviti pod sadilj, izravnati ga i dobro nagaziti nogom oko nje.”
Uprava šuma podružnica Vinkovci jedna je od 17 podružnica koja djeluje u sastavu društva Hrvatske šume, društvo s ograničenom odgovornošću, a prostire se na istočnom dijelu Republike Hrvatske, u porječju Dunava i Save što je definira kao područje nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poljskoga jasena. Smještena je najvećim dijelom na području Vukovarsko-srijemske županije, a tek manjim dijelom na području Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije.
„Grubo rečeno, četvrtina drvne mase šumarije Otok uništena je tijekom nevremena. Ovu štetu kod nas u pravom smislu riječi čini katastrofom što na dvije površine od ukupno 300 hektara gotovo da nije ostalo ništa. Upravo se sada nalazimo na jednoj od te dvije, a započeli smo sadnju sadnica. Šumarija Otok ima 110 zaposlenika, a u posljednjim mjesecima imali smo veliki izazov u operativnom dijelu. Točnije, prošli mjesec imali smo samo 267 djelatnika iz Hrvatskih šuma, a oko 50 ljudi je iz privatnih kapaciteta”, zaključio je Zvonimir Rukavina, upravitelj Šumarije otok kazavši kako je cilj u što kraćem vremenskom roku izvući što kvalitetniju drvnu masu.
