Ovih dana i hrvatski mediji prenijeli su vijesti o četiri bebe koje su u Srbiji umrle od hripavca, a u epidemiji ove bolesti u Hrvatskoj broj oboljelih i dalje raste.
Tako je, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o aktualnoj epidemiji, 2023. godina završena s 4.151 oboljelom osobom, da bi taj broj, zaključno s 26. siječnjem, porastao za 1.192 novooboljela i popeo se na 5.343. Od početka epidemije najveći broj oboljelih bilježi se u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Hripavac ili pertussis, veliki kašalj, kojega zovu i magareći kašalj, pojavio se i u našoj županiji, ali je broj oboljelih neznatan doznajemo od epidemiologinje Kate Krešić, ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije.
„Možemo reći kako je kod nas doista jako dobra epidemiološka situacija, a to je potkrijepljeno činjenicom kako je od početka epidemije, koja je krenula od kasne jeseni prošle godine, u našoj županiji do sada oboljelo svega devet osoba. Riječ je o sedmero školske djece u dobi od 13 do 18 godina i dvije odrasle osobe”, ističe dr. Krešić.
Ono što je posebno važno istaknuti i na čemu se najvjerojatnije temelji ovako dobra epidemiološka situacija, napominje, činjenica je kako je procijepljenost djece predškolske dobi na području Vukovarsko-srijemske županije izrazito dobra.
„Dakle do navršenih pet godina dijete treba biti cijepljeno tri puta i kod nas je ta procijepljenost vrlo visoka, preko 95 posto, koliko je i potrebno da bi se stvorio jedan kolektivni imunitet i zasigurno je to doprinijelo dobroj situaciji”, ističe dr. Kata Krešić.
Važno je istaknuti, dodaje, kako je hripavac bolest koja može biti vrlo opasna pa i smrtonosna u ranoj dječjoj dobi, naročito u novorođenačkoj i dojenačkoj dobi. Kasnije, sa dobi, ova bolest, koliko god je teška i iscrpljujuća, ipak je blaža.
A zbog velike opasnosti za djecu u najranijoj dobi, kako bi bila zaštićena do obveznog cijepljenja, koje se provodi od navršenog drugog mjeseca života, preporuka je tijekom epidemije da se cijepe i trudnice.
„Preporuka je, dakle, da se trudnice cijepe od 16. tjedna do pred porod, ne kako bi sebe zaštitile nego kako bi stvorile imunitet za svoje dijete, koje će biti rođeno, a neće biti odmah cijepljeno. Moram reći kako i po ovome u našoj županiji bilježimo vrlo visoku razinu savjesnosti i imamo nemali broj trudnica koji nam se javljao na cijepljenje prema preporuci svojih ginekologa, a sukladno preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo”, ističe Kata Krešić.
Dodatno, u kućanstvu s djetetom mlađim od godinu dana, koje nije primilo tri doze cjepiva protiv hripavca, u epidemiji se preporučuje i docjepljivanje ukućana, a u našem Zavodu bilježe i takve slučajeve.
„Tako da su se nama znali javiti i očevi koji su se dolazili cijepiti kako bi zaštitili svoju djecu. Dakle, imamo doista jako lijepe primjere jednoga savjesnog ponašanja u ovoj epidemiji”, ističe dr. Kata Krešić.
Koliko je to važno sama po sebi govori činjenica da je hripavac, ozbiljna i vrlo zarazna bolest, koja u ranoj dječjoj dobi može biti i smrtonosna, jedna od najčešćih bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem.