Književna animalistika i tradicijska Slavonija: konji vrani i lajavi garovi naziv je predavanja dr.sc. Anice Bilić, znanstvene savjetnice u trajnom zvanju i upraviteljice Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima održanog u vinkovačkoj knjižnici.
Cilj je predavanja, pojašnjava Bilić, kreativno uznemiravanje. „Pitamo kakav je odnos između čovjeka i životinje, jesu li životinje eksploatirane, diskriminirane i što možemo učiniti u pravcu zooetike. Književna journalistika poprilično je zanemarena, tek 1996. godine se uvodi u hrvatsku humanističku i društvenu znanost”, njezine su riječi.
„Inspirirala me književna animalistika kao jedan novi trend u znanosti o književnosti u kojoj se znanstvenici bave problematikom reprezentacije životinja u književnom tekstu. Što je životinja čovjeku, što čovjek životinji, a budući da mi ne znamo kako nas doživljavaju životinje, ja sam korpus tekstova koji se referira na tradicijsku Slavoniju, odnosno na korpus iz šokačke književnosti analizirala i uvidjela da zapravo u hijerarhiji književnih životinja dominiraju konji”, pojasnila je tematiku predavanja Bilić.
Slavonski pisci, navodi, jako intenzivno doživljavaju konje ne samo kroz ekonomski radni aspekt tradicijskog života u Slavoniji, već pokazuju sentimentalni sugovorni odnos s konjem, kao subjektom koji je sastavni dio života tradicijskog čovjeka. Osim toga, nastavlja, oni doživljavaju konje kao entitete nadjevajući im i vlastita imena, što govori u prilog tome da je afektivni odnos šokca, slavonca, tradicijskog čovjeka prema životinji
Na drugom mjestu je pas i to najčešće hrvatski ovčar Crnko, Garo ili Cigo. „On je također prilog književnoj animalistici, ali bih htjela naglasiti da je odnos, osim što je afektivan i sentimentalan, a uvijek je to realistički prikaz ovih književnih životinja. Ne ulazi se još u nekakvu alegoriju ili metaforizaciju, nego se slavonski pisci uglavnom odnose prema životinjama kao sastavnom dijelu njihova životinja i pokazuju odlično poznavanje faune u Slavoniji”, kaže znanstvena savjetnica.
S pticama započinje proces metaforizacije, dok su konji i psi uglavnom realistički prikazani. Pažnju je posvetila i cvrčcima, a predavanje završila nehumanim odnosom prema životinjama gdje koristi tekstove Josipa Kosora.
