Pred brojnim posjetiteljima u Gradskoj galeriji Sikirica u Sinju otvorena je izložba ”Vanja Radauš i Stipe Sikirica – dijalog učitelja i učenika” realizirana u suradnji s Gradskim muzejom Vinkovci. Izložbu su otvorili ravnateljica Gradske galerije Sikirica, Dragana Modrić, viši kustos Gradskog muzeja Vinkovci, Zoran Šimunović i gradonačelnik Grada Sinja, Miro Bulj, a izložba je dobila i visoko pokroviteljstvo predsjednika Republike Hrvatske, Zorana Milanovića.
U okviru izložbe prikazan je dio Radauševa bogatog opusa – radovi iz grafičke mape ”Mi pamtimo” (1943.) crtački ciklusi, kiparski ciklus ”Krvavi fašnik” (1965.) i djela portretne plastike, a koji se čuvaju u Umjetničkoj zbirci Gradskog muzeja Vinkovci.
Kustoski tim – Dragana Modrić, Ana Žanko i Zoran Šimunović naglasak stavlja na korelaciju Radauševa opus i Sikiričinih djela iz fundusa Galerije, s naglaskom na radove iz rane faze stvaralaštva, u kojima se može iščitati utjecaj profesora Radauša na mladog Sikiricu. Iako nisu od ključne važnosti za iščitavanje stilskog utjecaja, izložba otkriva i brojne sličnosti i koincidencije u biografijama umjetnika, koje ovu priču čine još zanimljivijom, a zasigurno su određene činjenice – mjesto rođenja, obiteljska pozadina, školovanje, javni angažman – utjecale i doprinijele specifičnoj genezi njihovih autorskih opusa, stoji u opisu izložbe.
Stipe Sikirica diplomirao je u klasi profesora Vanje Radauša 1958. godine, a nakon toga kod Radauša ostaje i na poslijediplomskom studiju i djeluje u okviru njegove Majstorske radionice na Zmajevcu. Sudjeluju u realizaciji najpoznatijih Radauševih kiparskih ciklusa – Tifusara i Panopticum Croaticum, utjecaj čega možemo prepoznati u Sikiričinoj ranoj fazi stvaralaštva – pogotovo u Alkarskom ciklusu. Osim stilskih isprepletanja i utjecaja, Radauš i Sikirica imaju i brojne biografske dodirne točke – počevši od zanimljive činjenice da su obojica rođena na isti datum, 29. travnja. Radauš 1906. godine, a Sikirica 1933.
Sikirica i Radauš ostali su bliski i nakon Sikiričina odlaska iz Majstorske radionice te su prijateljevali sve do Radauševe tragične smrti 1975. godine, a Sikirica će u kasnijim intervjuima opetovano isticati kako je profesor Radauš bio čovjek iznimne kulture, iznimnog znanja… čovjek koji je svaku knjigu novoizašlu pročitao, čovjek koji je mogao razgovarati o matematici, literaturi i likovnosti, homo universalis u pravom smislu riječi, piše Ferata.hr.
„Izložba se nametnula prirodno jer je Stipe Sikirica često isticao Radauša za intelektualnu i umjetničku veličinu koja je obilježila njegovo formativno razdoblje. Još za vrijeme studija sprijateljili su se, i to je prijateljstvo trajalo do kraja Radauševa života. A to je neobično, jer Radauš je slovio kao ekscentrik, ”teška” i kontroverzna osoba, tako da mu nisi bili strani konflikti i sa studentima, i s kolegama i s kritikom… ali, sa Sikiricom je očito pronašao zajednički jezik”, pojasnila je Dragana Modrić.
Zoran Šimunović zahvalio je Sinjanima na gostoprimstvu i sjajnoj suradnji te prilici da se dvije male sredine – Sikiričin Sinj i Radauševi rodni Vinkovci na ovakav način povežu i promoviraju i predstave svoju bogatu umjetničku baštinu. Također je najavio da će iduće godine Sikirica ići kod Radauša u goste te da će se njegov umjetnički opus predstaviti u Vinkovcima.
Recimo još kako izložba ostaje otvorena do 21. kolovoza i može se pogledati u radno vrijeme Galerije. Izložba je realizirana uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medije Republike Hrvatske i Grada Sinja. Ulaz je besplatan.
