Rast suficita ostvaren je na temelju pozitivnih promjena na računima primarnog i sekundarnog dohotka, dok je odnos robnog i uslužnog podračuna bio nešto lošiji nego prethodne godine. Na podračunu primarnog dohotka smanjen je deficit za 422,3 milijuna eura kao posljedica rasta dobiti inozemnih tvrtki u hrvatskom vlasništvu i smanjenja kamatnih troškova. Na računu sekundarnog dohotka povećan je suficit za 469,7 milijuna kuna, i to najviše zbog rasta prihoda ostalih sektora, stavci u kojoj su najznačajnije radničke doznake (ta je stavka iznosila rekordnih 2,5 milijardi eura). Istodobno je podračun na kojem je koncentrirana najveća neravnoteža, a to je razmjena roba Hrvatske s inozemstvom, pogoršan u odnosu na prethodnu godinu za 817 milijuna eura zbog znatno većeg (1,7 puta) prirasta uvoza od izvoza. Iako je istodobno dobra turistička sezona podigla suficit u razmjeni usluga (devizni prihodi od turizma porasli su za 857,9 milijuna eura na rekordnih 9,5 milijardi eura), on nije bio dovoljno dinamičan da anulira porast robnog deficita, pa je ukupni suficit u razmjeni roba i usluga bio niži nego prethodne godine (za 197 milijuna eura).
Suficit tekućeg računa platne bilance iznosio je 3,9% ostvarenog BDP-a, što je najviše u posljednjih pet godina od kada se ostvaruje suficit, izuzev 2015. godine kada je velik suficit bio posljedica gubitaka banaka u stranom vlasništvu zbog konverzije kredita u švicarskim francima i u okolnostima niže razine BDP-a. Suficit se očekuje i u ovoj godini na temelju visokog deviznog prihoda od turizma, snažnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova te visoke vrijednosti radničkih doznaka.
