Udruga Vinkovački šokački rodovi večeras je organizirala promociju knjiga „Iskorištavanje šuma Spačvanskog bazena međuriječja 1730-1914 (Kirija i krijaši u Spačvanskim šumama” i „Slavonsko-srijemske pukovnije i njihova uloga u vojnom ustrojstvu K. und K. Monarhije”, poznatog autora Ivice Ćosića – Bukvina.
Prema riječima autora, knjiga o kiriji je na ovim našim prostorima, ali i u cijeloj Hrvatskoj, jedina takva koja je opisala iskorištavanje naših hrastovih šuma i drugih šumskih sastava. Zajedno s tim teklo je doseljavanje u ove krajeve. Također, zabilježen je financijski uspon cijeloj kraja Vinkovaca, Vrbanje i Morovića koji je napravio veliki uzlet na području. Došli su ljudi iz Litve, Njemačke, Francuske, Engleske i drugih zemalja. Strane pilane zatvorene su 1912. godine, no puno ljudi ostalo je živjeti u Vrbanji. Pilane su bile toliko velike, ovdje je radilo oko 5000 ljudi i naselja su bila ogromna i ušorena. Bilo je „birtija”, škola i možemo reći da se od 1892. godine sve do 1914. u Vrbanji je bio veliki gospodarski i kulturni uzlet. To je sve palo u vodu početkom Prvog svjetskog rata.
„Htio sam iznijeti nepoznate podatke o Vrbanji, Bošnjacima, Županji, Moroviću i ostalim selima koja su aktivno sudjelovala u iskorištavanju šuma. Također, htio sam prikazati da je to naše bogatstvo doprinijelo boljitku naroda u tom trenutku. Poruka knjige je da je u to vrijeme bio život koji nas je doveo do boljeg kulturnog i materijalnog stanja. Šume moramo čuvati, obnavljati i s njima je potrebno pravilno gospodariti”, poručuje autor.
Druga knjiga sadrži vojnu tematiku i govori o našim pukovnijama kroz povijest, odnosno od ukinuća vojne granice. Riječ je o 78. Osječkoj, 70. Petrovaradinskoj i 28. Vinkovačko-osječkoj pukovniji od njihovog ustrojstva do kraja prvog svjetskog rata.
„Ove pukovnije sudjelovale su u svim ratnim zbivanjima, primjerice, u ratu između Austrije i Pruske, okupacije Bosne i Hercegovine, a kao takve su ušle i u Prvi svjetski rat. U pisanju ove knjige mogu reći da sam se napatio, teško je bilo doći do originalnih dokumenata. Pojedine sam donio iz bečkih i zagrebačkih arhiva, a morao sam ispitivati prijatelje, djedove koji su se sjećali, a govorile su i stare vrbanjske kuće. Ljudi su izašli u susret, a problem je bio sve to složiti”, zaključio je Ivica Ćosić – Bukvin.
Osim autora, o knjigama su još govorili profesor Antun Lešić, inženjer šumarstva Darko Posarić, povjesničar Mateo Obradović, dok je moderatorica bila Milka Vida.
