Obitelj Špar jedna je od onih koji svoju živu vjeru potvrđuju utječući se blaženom Alojziju Stepincu. S posebnom radošću to čine svake godine 10. veljače kada se u njihovoj Župi bl. Alojzija Stepinca u Mirkovcima svečano proslavlja crkveni god i blagdan njihovog nebeskog zaštitnika. Tako je bilo i danas – svi na okupu, ujedinjeni u duhovnosti i ljubavi prema Bogu.
„To je naš crkveni god, a mi smo tu u Mirkovcima pa je nama normalno dolaziti ovdje na svete mise i utjecati se našemu svecu. To je naš blaženik, nadamo se da će postati svetac jer za nas je on malo posebniji od drugih. Sve molitve i utjehu koju pronalazimo u njemu obavezno prenosimo i na svoju djecu”, rekli su nam netom prije ulaska u crkvu na središnje misno slavlje u 11 sati.
Predvodio ga je preč. Mato Gašparović, ravnatelj Ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika Đakovačko-osječke nadbiskupije i ekonom Bogoslovnog sjemeništa. Večernja misa počinje u 18:30, predvodit će ju vlč. Matija Aušić, upravitelj župe u Vrbanji i Soljanima zajedno sa svojim zborom.
Današnjem danu prethodila je devetnica obilježena zajedništvom vjernika, svećenika i bogoslova, koji su zajedno slavili i častili svog nebeskog zaštitnika. Gosti su bili svećenici iz Vinkovaca.
„U tebe se Gospodine uzdam – bilo je Stepinčevo geslo u patnji i u svemu što je proživljavao kao čovjek, kao svećenik i kao biskup, Gospodin je bio taj koji ga je krijepio i vodio na životnom putu. To je poruka i svima nama da u teškoćama života, u svim patnjama, bolima, nedaćama i u svim trenucima slabosti usmjerimo pogled prema Gospodinu”, poruka je mirkovačkog župnika Ante Lučića.
Na svečanoj misi danas je bio i zamjenik vinkovačkog gradonačelnika Josip Romić.
„Neprolazne ideje slobode, obitelji i vjere koje je blaženi Stepinac posebno branio i zagovarao i danas u hrvatskom narodu predstavljaju najveće vrijednosti. Za obitelj živimo, u vjeri tražimo utjehu, a slobodu napokon uživamo zahvaljujući onima koji su svoju mladost i živote dali jedinoj nam Hrvatskoj. Neka im je vječna slava i hvala”, kazao je Romić.
Alojzije Stepinac peto je od osmero djece u pobožnoj obitelji Josipa i Barbare r. Penić. Rodio se 8. svibnja 1898. u selu Brezariću u župi Krašić, pedeset kilometara od Zagreba. Kršten je sljedećeg dana na ime Alojzije Viktor. Za svećeničko zvanje odlučuje se u ljeto 1924. Ujesen ga nadbiskup Antun Bauer šalje u rimski kolegijum Germanicum-Hungaricum te od 1924. do 1931. studira na Papinskom sveučilištu Gregoriani.
26. listopada 1930. u Rimu je zaređen za svećenika. Mladu misu je slavio u crkvi Santa Maria Maggiore, uz njega je njegov mlađi kolega i poslije njegov nasljednik na zagrebačkoj nadbiskupskoj katedri i prefekt Kongregacije za nauk vjere, kardinal Franjo Šeper.
Papa Pio XI. imenuje ga 28. svibnja 1934. nadbiskupom koadjutorom s pravom nasljedstva. Bio je tada najmlađi biskup na svijetu s 36 godina života i nepune četiri godine svećeništva. Na Ivanje, 24. lipnja 1934. zaređen je za biskupa u zagrebačkoj katedrali. Nadbiskup ga odmah uključuje u najintenzivniji pastoral prostrane nadbiskupije.
Kao pastir Crkve zagrebačke nastoji se što češće izravno susresti s klerom i vjernicima diljem nadbiskupije. Promiče svestranu duhovnu obnovu, osobito euharistijsku i marijansku pobožnost. Na srcu mu je pastoral obitelji i mladih te što aktivnije sudjelovanje vjernika laika u Katoličkoj akciji.
Sveto je umro 10. veljače 1960. za vrijeme izdržavanja nepravedne zatvorske kazne. Umro je kako se to u mučeničkom rječniku kaže “ex aerumnis carceris” – od “zatvorskih tegoba”, ali moleći za progonitelje i s Gospodinovim riječima na usnama: “Oče, budi volja tvoja!” Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine. Iza glavnoga oltara zagrebačke katedrale gdje se nalazi grobnica zagrebačkih nadbiskupa pohranjeni su i zemni ostaci bl. Stepinca.
