Folklor je važan dio kulturnog identiteta svakog naroda. On obuhvaća pjesme, plesove, priče, običaje i nošnje koje se prenose s generacije na generaciju. U njemu su pohranjeni tragovi prošlosti, ali i vrijednosti koje oblikuju sadašnjost. Upravo zato folklor nije samo podsjetnik na ono što je bilo, nego i živa praksa koja okuplja ljude.
Hrvatski folklor posebno se ističe raznolikošću. Svaki kraj ima svoje posebnosti – Slavonija je poznata po bećarcima i kolu, Dalmacija po klapskom pjevanju i ojkanju, Međimurje po melodičnim napjevima, a Zagorje po veselim popevkama. Bogatstvo se vidi i u narodnim nošnjama koje otkrivaju povijest, običaje i način života pojedinih krajeva. Upravo ta raznolikost čini hrvatski folklor jednim od najprepoznatljivijih dijelova naše kulturne baštine.
Vinkovci su grad u kojem folklor ima posebno mjesto. Najpoznatija manifestacija, Vinkovačke jeseni svake godine okuplja tisuće sudionika i posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva. Tih dana grad postaje središte tradicije – ulice su ispunjene povorkama, pjesmom i plesom, a svaki sudionik doprinosi slici Slavonije i Hrvatske kao zemlje bogate kulturnim nasljeđem.
Baviti se folklorom znači biti dio zajednice, njegovati baštinu i prenositi je na mlađe generacije. Folklorne skupine nude mladima priliku za učenje, druženje, putovanja i sklapanje prijateljstava. Osim toga, folklor razvija osjećaj ponosa i pripadnosti. Starijima daje mogućnost da svoje znanje i iskustvo podijele s mlađima, pa folklor postaje mjesto susreta i međusobnog učenja.
U današnjem ubrzanom vremenu folklor je prilika da se čovjek poveže s vlastitim korijenima, ali i da pronađe novu energiju i radost kroz pjesmu i ples. Danas, na Međunarodni dan folklora vrijedi istaknuti da njegovanje tradicije nije samo čuvanje prošlosti, nego i ulaganje u budućnost.
