Nova minimalna studentska i učenička satnica, koja od 1. siječnja 2026. iznosi 6,56 eura neto, donosi konkretan pomak za mlade koji sve češće ulaze u svijet rada. Odluku je donio ministar obrazovanja Radovan Fuchs, a povećanje je posebno vidljivo nedjeljom, blagdanima i noću, kada se satnica uvećava za 50 posto, na 9,84 eura. Riječ je o rastu od 50 centi u radne dane te 75 centi u dane povećane isplate u donosu na ovu godinu, čime se nastavlja trend podizanja naknada za mlade radnike.
Minimalna satnica određuje se prema zakonskoj formuli koja dijeli nacionalnu minimalnu bruto plaću sa 160, a nakon što je Vlada minimalnu plaću za 2026. podigla na 1.050,00 eura bruto, izračun je postao jasan: i studenti i učenici dobivaju više. Ovime se stvaraju poticajniji uvjeti za rad mladih, ali raste i porezni cenzus, na 4.800,00 eura godišnje za studente koji ostaju na poreznoj olakšici roditelja te na 12.000,00 eura za one koji to nisu. Time se omogućuje veća financijska samostalnost brz straha od neželjenih poreznih posljedica.
O ovim promjenama razgovarali smo i sa studenticom iz Vinkovaca te učenicima vinkovačkih srednjih škola, koji su podijelili svoja iskustva rada preko ljeta i tijekom školskih praznika. Upravo njihova svakodnevica pokazuje koliko ovakve odluke imaju stvarnu težinu, od boljeg upravljanja s vremenom, razvoja radnih navika, do osjećaja vrijednosti vlastitog rada.
“Tema povećanja studentske satnice i podizanja poreznog cenzusa dugo je prisutna među mladima, ali tek sada, u drugoj godini studija, jasno vidim koliko te promjene znače. Sjećam se vremena kada je satnica bila 18,00 kuna, što je bilo premalo za stvarne troškove studiranja. Današnje korekcije nisu savršene, ali čine veliku razliku u studentskoj svakodnevici. Većina mojih prijatelja radi u ugostiteljstvu, tijekom semestra ili sezone, često u stresnim okolnostima, ali taj rad donosi iskustvo, odgovornost i bolji uvid u stvarne troškove života. S novom satnicom i višim poreznim pragom lakše pokrivamo osnovne potrebe i možemo si priuštiti više bez stalne brige o novcu”, mišljenje je Lane Trabak, studentice Filozofskog fakulteta u Osijeku.
„Prošlog ljeta radila sam u McDonald’su u Puli, posao sam našla preko sestre. U početku mi je bilo teško priviknuti se na osmosatni rad na nogama, ali brzo sam ušla u rutinu. Posao je imao dosta prednosti – sami smo birali smjene, pa sam imala vremena i za sebe i za druženje, a radilo je puno mojih vršnjaka pa nikad nije bilo dosadno. Smatram da je važno da učenici iskuse rad zbog zarade, ali i zbog stjecanja odgovornosti, komunikacijskih vještina i rada u timu. Veća satnica sigurno bi potaknula još više mladih da rade preko ljeta, a i ja planiram nastaviti raditi tijekom fakulteta”, rekla je Mirjam Marušnjik, učenica Gimnazije Matije Antuna Reljkovića Vinkovci.
“Radio sam sezonu na Lošinju u hotelu gdje sam naučio pripremati kave, pića i koktele te se bolje snalaziti u komunikaciji s gostima, i domaćim i stranim. Posao me naučio cijeniti novac, svoj i tuđi rad te važnost timske suradnje. Smatram da povećanje satnice daje dodatnu motivaciju učenicima, posebno jer bi bez bakšiša zarada bila znatno manja. Sve to iskustvo puno mi znači i volio bih se i dalje baviti poslovima u ugostiteljstvu”, iskustvo je Ivana Andrijevića, učenika Srednje strukovne škole Vinkovci.
“Sezonu sam radio na Lošinju u restoranu, gdje sam naučio poštovati kolege, sebe i teško zarađeni novac. Počeo sam kao pomoćni konobar, a kasnije preuzeo posao konobara kada sam usvojio potrebne vještine. Smatram da je učenička satnica dobra, ali uvijek može biti bolja s obzirom na zahtjevnost posla. To iskustvo mi je puno pomoglo i svakome bih preporučio da preko Učeničkog servisa potraži posao, jer se kroz rad nauči ono što se ne može u školi”, poručio je Tin Kruškić, učenik Srednje strukovne škole Vinkovci.
Ravnateljica Gimnazije Matije Antuna Reljkovića, Ivana Biljan, ističe da interes učenika za sezonski i povremeni rad raste iz godine u godinu, što potvrđuje i podatak o povećanju broja obrađenih ugovora, sa 102 u 2024. na 128 u 2025. godini. Najviše se radi u ugostiteljstvu, turizmu i trgovini, no sve je veći udio poslova u digitalnim i tehničkim uslugama, što, kaže, govori o tome da poslodavci prepoznaju kompetencije mladih. Dodaje i kako škola proviziju od 10 % koristi isključivo za opremanje prostora i podizanje standarda učenika, dok sam rad donosi važno životno iskustvo.
„Učenici uče cijeniti svoj trud, razumiju vrijednost novca i bolje organiziraju dan. To je nezaobilazan dio njihova profesionalnog razvoja”, naglašava.
Slično ističe i ravnatelj Srednje strukovne škole Vinkovci, Domagoj Bujadinović, čija je škola Učenički servis počela koristi među prvima u županiji. Nedostatak kvalificiranog kadra u ugostiteljstvu i turizmu dodatno povećava potražnju za učenicima, osobito tijekom zimskih i ljetnih praznika.
„Naši učenici imaju stvarnu potrebu raditi, a provizija škole ulaže se u opremanje učionica. Samo ove godine imali smo 90 ugovora”, kaže.
U kontekstu rastuće potražnje, veće satnice i podignutog poreznog cenzusa, jasno je da 2026. godina donosi povoljnije uvjete za mlade koji rade. Uz bolje plaćene sate i širu mogućnost zarade bez poreznih opterećenja, učenici i studenti dobivaju snažniji poticaj za uključivanje u tržište rada, pritom stječući iskustva koja će im kasnije biti neprocjenjiva.
